Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko ode tragati za znanjem, taj je je na Allahovom putu sve dok se ne vrati.”
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Značenje hadisa je ovo: onaj ko ode iz svoje kuće ili iz svog zavičaja tražeći šerijatsko znanje, on je u rangu onoga ko ode u borbu na Božijem putu, sve dok se ne vrati svojoj porodici, jer je on kao i borac na Allahovom putu zaokupljen širenjem vjere, ponižavanjem šejtana i ulaganjem truda.
Muavija b. Ebu Sufjan, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah pouči vjeri onog kome želi dobro.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Onog kome Allah želi dobro pouči propisima islama.
Ebu-Seid, radijallahu anhu, pripovijeda: “Muavija, radijallahu anhu, jednom je prilikom došao je u džamiju, gdje je zatekao ljude u halki i upitao ih: ‘Šta vas je okupilo?’ ‘Sakupili smo se da spominjemo Allaha’, odgovorili su oni, a on je rekao: ‘Tako vam Allaha, zar se ni zbog čega drugog niste sakupili?!’ ‘Samo smo se zbog toga okupili!’, rekli su oni, a on je onda kazao: ‘Nisam vas zakleo zbog toga što u vas sumnjam, jer niko ko je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bio tako blizak kao ja, ne prenosi manje hadisa od mene.’ Jednom prilikom on je zatekao svoje ashabe u halki i upitao ih: ‘Šta vas je okupilo?’ ‘Okupili smo se da spominjemo Allaha, da Mu zahvaljujemo što nas je uputio islamu i što nam ga je dao kao blagodat!’, rekoše. ‘Tako vam Allaha, zar se ni zbog čega drugog niste okupili?’, upitao je on. ‘Allaha nam, samo zbog toga smo se okupili!’, odgovorili su oni, a on rekao je: ‘Nisam vas zakleo zbog sumnje u vas, nego zato što mi je došao Džibril i rekao mi da se Allah ponosi vama pred melekima.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Ovo je jedan od hadisa koji govore o vrijednosti okupljanja radi spominjanja Allaha. U ovom hadisu, koji prenosi Ebu Seid el-Hudri, stoji da je Muavija, radijallahu anhu, zatekao halku u džamiji, pa ih je upitao o razlogu njihovog okupljanja. Oni su mu kazali: “Spominjemo Allaha.” On je od njih tražio da se zakunu Allahom da su se sakupili samo kako bi Allaha spominjali i ni zbog čeg drugog. Oni su mu se zakleli, a on je rekao: “Nisam vas zakleo Allahom optužujući vas i sumnjajući u vašu iskrenost, nego sam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako isto govori jednoj skupini. Obavijestio ih je da se Allah Uzvišeni pred melecima ponosi njima i govori im: ‘Pogledajte u Moje robove koji su se skupili da Me spominju’, ili nešto slično tome.” Međutim, ovo nije bilo okupljanje na zikru koji se čini u jedan glas, nego su se oni prisjećali svega što ih podsjeća na Allaha, poput savjeta, opomena, spominjanja Allahovih blagodati, kao što su islam, zdravlje, sigurnost i sl. Spominjanje Allahovih blagodati ustvari je spominjanje Allaha, tako da ovo ukazuje na vrijednost okupljanja ljudi s ciljem prisjećanja na Allahove blagodati.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjalučkih nevolja, Allah će otkloniti jednu od njegovih nedaća na Sudnjem danu. Ko olakša svome dužniku (time što će mu odgoditi rok, ili mu oprostiti), Allah će njemu olakšati i na dunjaluku i na Ahiretu. Ko pokrije (nevaljalštine) jednog muslimana, Allah će njega pokriti i na dunjaluku i na Ahiretu. Allah je u pomoći Svome robu, sve dok je on u pomoći svome bratu. Ko krene na put tražeći nauku, Allah će mu tim njegovim putem olakšati put u Džennet. Kad god se sakupe ljudi u kući Allahovoj (džamiji), radi učenja Kur'ana, i njegovog zajedničkog proučavanja, Allah na njih spusti smirenost i prekrije ih svojim rahmetom, meleki ih okruže i Allah ih spominje, ponoseći se njima, među svojim najbližim (najodabranijim) stvorenjima. A onoga koji zakaže u svojim djelima, neće spasiti njegovo porijeklo.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Iz ovog hadisa vidimo, da onaj ko otkloni neku nevolju od muslimana, ili olakša svom dužniku vraćanje duga, ili sakrije neku grešku ili propust drugog muslimana, Allah subhanehu ve teala, će ga nagraditi shodno vrsti njegovog djela. Doista je Allah u pomoći ٍvom robu, učvršćujući ga (dajući mu uspjeha) u dunjalučkim i ahiretskim stvarima, sve dok on pomaže svoga brata muslimana u stvarima koje su mu teške. Onaj ko krene putem sticanja znanja, bilo da korača prema mjestu na kojem se spominje Allah i stiče znanje, ili da preduzima radnje da stekne znanje kao što je ponavljanje, razmišljanje, razumهjevanje onoga što uči od korisnih nauka i slično tome, sa iskrenim nijjetom, Allah će ga učvrstiti na tom korisnom znanju koje vodi u Džennet. Oni koji se sakupe u nekoj od Allahovih kuća da bi učili i izučavali Kur'an, Allah, subhanehu ve teala, im daje smirenost, spušta na njih svoju milost, sa njima su prisutni meleci, i Allah, subhanehu ve teala, ih hvali među svojim najodabranijim stvorenjima. Čovjekov ugled (kod Allaha) stiče se činjenjem dobrih djela, a ne porijeklom.
Od Ibn Mesuda, r.a., prenosi se da je kazao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kazuje: ‘Učinio Allah udobnim život onome ko čuje naše riječi pa ih prenese onako kako je čuo.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Vjerovjesnik, s.a.v.s., zamolio je Allaha u korist onoga ko čuje hadis pa ga dostavi onako kako je čuo, bez dodavanja ili oduzimanja. Zamolio je da mu Uzvišeni Allah uljepša lice na Sudnjem danu, a zatim je to obrazložio riječima: “Moguće je da onh kojima se dostavlja bolje shvataju od onoga koji je čuo”, jer čovjek možda čuje hadis i dostavi ga, a onaj kome je dostavljeno bude upućeniji, znaniji i dosljedniji u primjeni od onoga ko je čuo i prenio hadis. Naći ćeš da su neki ljudi prenijeli hadis a nisu znali njegovo značenje, te su u to značenje proniknuli oni kojima su oni prenijeli. Oni su bi iz istog tog hadisa izvukli mnogobrojne propise koje bi ljudi primijenili.
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Prenijet ću vam hadis kojeg sam čuo od Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kojeg vam neće prenijeti niko drugi mimo mene. Naime, čuo sam Allahovog Poslanika da je kazao:
‘Od predznaka Sudnjeg dana je to što će se podići znanje, a neznanje, blud i konzumiranje alkohola će se proširiti. Smanjit će se broj muškaraca, a povećati broj žena, tako da će jedan muškarac voditi računa o pedeset žena.'”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava da je jedan od predznaka Sudnjeg dana to što će isčeznuti islamsko znanje tako što će učenjaci umrijeti. Kao posljedica toga, proširit će se neznanje, blud, nemoral i učestalo će se konzumirati alkohol. Osim toga, smanjit će se broj muškaraca, a povećati broj žena, tako da će jedan muškarac voditi računa o pedeset žena.
Koristi hadisa
- Pojašnjenje nekih predznaka Sudnjeg dana.
- Tačno vrijeme nastupanja Sudnjeg dana samo Allah poznaje i niko drugi.
- Podsticaj na izučavanje šerijatskog znanja prije nego se izgubi.
Prenosi se od Zijada bin Lebida, radijallahu anhu, da je rekao:
“Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je spomenuo jednu stvar, pa je pojasnio: ‘To će se desiti kada nestane znanje.’ Upitao sam ga: ‘Allahov Poslaniče, kako će nestati znanje, a mi učimo Kur'an i njemu podučavamo našu djecu. Zatim će naša djeca podučavati Kur'anom i njihovu djecu i tako do Sudnjeg dana?’ ‘Majka te ne imala, Zijade’, odgovori Poslanik, “smatrao sam te jednim od najučenijih ljudi u Medini. Zar nisu Jevreji i hrišćani učili Tevrat i Indžil, a uprkos tome nisu imali znanja?!'”
Vjerodostojan zbog drugih predaja koje ga pojačavaju. – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Jednom prilikom, Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je sjedio sa svojim ashabima pa je kazao: “Doći će vrijeme kada će ljudima biti oduzeto znanje.” Zijad bin Lebid el-Ensari, radijallahu anhu, se začudio, te je upitao Allahovog Poslanika: “Kako će znanje nestati i od nas biti oduzeto?! Mi učimo Kur'an, a podučit ćemo ga i našim ženama i djeci, pa će ga naša djeca podučiti njihovoj djeci.” Iznenadivši se, Poslanik mu kaza: “Izgubila te majka, Zijade. Ubrajao sam te u učene ljude grada Medine!” Potom mu je skrenuo pozornost na to da se nestanak znanja ne manifestuje gubljenjem Kur'ana, već se manifestuje tako što se neće postupati po znanju. Jevreji i hrišćani imaju Tevrat i Indžil, ali im to ne koristi. Oni, naime, ne rade po onome što znaju.
Koristi hadisa
- Prisustvo mushafa i knjiga ne koristi ljudima ukoliko se ne postupa u skladu sa znanjem koje je sadržano u njima.
- Nestanak znanja se manifestuje na mnoge načine kao što su: smrt Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, smrt učenjaka, te nepostupanje u skladu sa znanjem.
- Jedan od predznaka Sudnjeg dana je nestanak znanja i nepostupanje po njemu.
- Podsticaj na rad po znanju, a to i jeste cilj znanja.
Od Džabira bin Abdullaha, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao:
“Ne učite znanje kako biste se nadmetali sa učenjacima, niti da biste se raspravljali sa neznalicama, niti da biste zauzimali pročelja na sijelima. Ko učini to – Džehennem, Džehennem!”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas upozorava da ne stičemo znanje kako bismo se nadmetali sa učenjacima, te kako bismo im istakli da smo i mi učenjaci poput njih. Nadalje, zabranjeno nam je tražiti znanje kako bismo se upuštali u raspravu sa onima koji nemaju adekvatno znanje i na koncu, upozoreni smo da ne sakupljamo znanje kako bismo zauzimali pozicije nadređenih u skupovima. Ko učini nešto od toga, takav zaslužuje Džehennem uslijed pretvaranja kojeg je iskazivao i neiskrenosti u stjecanju znanja.
Koristi hadisa
- Prijetnja Džehennemom za sve one koji stječu znanje kako bi se nadmetali, raspravljali ili zauzimali pročelje među ljudima.
- Važnost iskrenosti u stjecanju šerijatskog znanja, te i u podučavanju drugih.
- Namjera je temelj djela i prema njoj se određuje nagrada ili kazna.
Ebu Abdurrahman es-Sulemi, rahimehullah, je kazao:
“Rekli su nam ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, oni koji su nas podučavali Kur'anu, da oni kada bi proučili deset ajeta pred Poslanikom, ne bi prelazili dalje sve dok ne spoznaju značenja tih deset ajeta i dok ih ne primijene u praksi. Usto, govorili su: ‘Na taj način, postizali bismo i znanje i praksu.'”
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi imam Ahmed
Objašnjenje
Ashabi, radijallahu anhum, naučili bi deset ajeta pred Allahovim Poslanikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, te ne bi prelazili na sljedećih deset dok ne usvoje znanje i praksu iz ajeta koje su prethodno naučili.
Koristi hadisa
- Vrijednost ashaba, radijallahu anhum, i njihova požrtvovanost u učenju Kur'ana.
- Istinsko učenje Kur'ana objedinjuje i znanje i praksu, a ne samo da se puko čita i uči napamet.
- Znanje je neophodno prije govora i djela.
Ubejj bin Ka'b, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao:
“Ebul-Munzire, znaš li koji je ajet u Kur'anu najveličanstveniji?“ ”Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju“, rekao sam, a Poslanik ponovi: ”Ebul-Munzire, znaš li ti koji je ajet iz Allahove Knjige najveličanstveniji?“ Ja rekoh: ”Allahu la ilahe illa huvel-hajjul-kajjum…(Ajetul-kursijj).“ On me potapša po prsima i reče: ”Čestitam ti na znanju, Ebul-Munzire.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je upitao Ubejja bin Ka'ba o najveličanstvenijem ajetu u Kur'anu. Oklijevao je prilikom davanja odgovora, a potom je kazao da je to ajetul-kursijj. Poslanik mu je čestitao na tačno datom odgovoru, potapšao ga je po prsima što ukazuje da je Ubejj ispunjen znanjem i mudrošću, te je zamolio Allaha da mu olakša znanje i da ga učini razlogom njegove sreće.
Koristi hadisa
- Posebna počast Ubejja bin Ka'ba, radijallahu anhu.
- Ajetul-kursijj je najveličanstveniji ajet u Allahovoj knjizi. Uslijed toga, jako je pohvalno da se nauči napamet, te da se spoznaju njegova značenja i da se sprovedu u praksi.
Prenosi se od Enesa, radijallahu ‘anhu, da je rekao: „Bila su dva brata, u doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedan bi dolazio kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a drugi bi privređivao. Tužio se ovaj što privređuje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na svoga brata, pa mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Možda ti zbog njega stiže opskrba.'“
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Enes, radijallahu ‘anhu, kazivao je: “Bila su dvojica braće u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od kojih je jedan dolazio da sluša Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, učeći od njega, dok je drugi bio zauzet poslovima i sticanjem opskrbe. Ovaj koji je radio, žalio se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na svoga brata jer on ne radi i ne privređuje, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smirujući ga, kazao: “Možda je tvoj posao za njega uzrok da ti lakše dolazi opskrba, jer Allah je na pomoći robu sve dok je rob na pomoći svome bratu.”
Ebu Musa El-Eš'ari, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Uputa s kojom me je Allah poslao i nauka jesu kao obilna plodna kiša koja padne na zemlju. Bude (mehke) plodne zemlje koja primi vodu i urodi travom i mnogim drugim zelenilom, a ima i tvrdih (neplodnih) zemalja koje ne upiju vodu (zadrže je na sebi) i Allah daje da se njome ljudi koriste: piju, napajaju stoku i siju (ono što se može posijati); a padne i na druge predjele, ravnice, koje ne zadržavaju vodu i ne urode nikakvom travom. Ovo je primjer za onoga ko je spoznao Allahovu vjeru i koristi ono s čime me je Allah poslao, pa nauči i druge poučava; i primjer za onoga koji za spoznaju nije ni glave podigao niti prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslan.“
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: Uputa s kojom me je Allah poslao i nauka jesu kao obilna plodna kiša koja padne na zemlju: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uporedio je onoga ko se koristi znanjem i uputom sa kišom i zemljom, pa se ta zemlja dijeli u tri vrste: fina zemlja koja je primila vodu, pa iz nje niču trava i plodovi kojima se ljudi koriste. Druga vrsta je zemlja koja ne daje plodove ali zadrži vodu, pa se njome ljudi koriste. Treća vrsta je zemlja koja ne ubija vodu i ne daje plodove. Isti je slučaj i sa ljudima u njihovom odnosu prema uputi i znanju s kojima je došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ima onih koji razumiju vjeru, pa je uče i njoj druge podučavaju, ljudi se koriste njihovim znanjem. Ima onih koji nose uputu, ali ništa od tog ne razumiju, u smisli da prenose znanje i hadise, ali to nisu shvatili. I treća skupina koja na znanje i uputu ne obraća pažnju, koji time ni sebe, a ni druge nisu okoristili.
Ebu Umama, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vrijednost učenjaka nad pobožnjakom poput je vrijednosti koju ja imam nad onim koji je najneugledniji među vama.” Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uistinu Allah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, čak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba – donose salavat na onoga ko ljude podučava dobru.”
Hadis je hasen li gajrihi (dobar na temelju drugih predaja). – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Ovaj je hadis ranije naveden kada smo pojašnjavali vrijednost nauke i islamskih učenjaka, koji uz izvršavanje propisanih ibadeta obavljaju i dobrovoljne ibadete, u skladu sa svojim mogućnostima. Pobožnjak koji se spominje u hadisu jeste osoba koja se posveti isključivo ibadetu. Riječi: “poput je vrijednosti koju ja imam nad onim koji je najneugledniji među vama”, ukazuju na vrijednost učenjaka u odnosu na vrijednost pobožnjaka, a to se dodatno pojačava time što se kao primjer navodi vrijednost Allahovog Poslanika u odnosu na ashaba koji je na najnižem stepenu vrijednosti, tako da se riječ “najneugledniji” odnosi na ashaba. Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodao: “Uistinu Allah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, čak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba – donose salavat na onoga ko ljude podučava dobru”, a ovdje se riječi: “stanovnici Zemlje”, odnose na ljude i džinne, kao i na sav životinjski svijet, što se dodatno precizira riječima: “pa čak i mrav u svome mravinjaku, kao i riba”, dok se riječju “dobru”, ukazuje na vjerske nauke i ono što predstavlja spas i na ovom i na onom svijetu. Salavat Uzvišenog Allaha označava pohvalu koju On upućuje Svome robu među stanovnicima nebesa, salavat od meleka znači traženje oprosta, a ne postoji veći stepen nad stepenom onoga za čiji oprost mole meleki i sva stvorenja do Sudnjega dana. Zbog toga sevapi učenjaka ne prestaju njegovom smrću.
Od Ebu Derda'a, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Ko krene putem tražeći na njemu znanje, Allah će mu olakšati put u Džennet. I zaista, meleci spuštaju svoja krila onome koji traži nauku iz zadovoljstva s onim što on radi. Zaista, za učenog oprost traže (istigfar čine) oni na nebesima i na Zemlji, pa čak i ribe u vodi. Prednost učenog (alima) nad pobožnim je kao prednost Mjeseca u odnosu na druge zvijezde. Učenjaci su, zaista, nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, nego su ostavili u nasljedstvo nauku, pa ko je uzme, uzeo je obilan dio.'”
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Ovaj hadis pojašnjava nekoliko vrijednosti izučavanja znanja: Prva: Onaj ko ide putem na kojem stiče znanje, pa makar znanje sticao i u svojoj kući, imat će olakšan put do Dženneta. Kretanje na putu sticanja znanja obuhvata i fizičko kretanje, u smislu da čovjek hoda, kao i apstraktno kretanje, tj. da uči znanje u halkama gdje su učenjaci, ili iz knjiga, kao npr. da uzme određenu knjigu kako bi saznao neki šerijatski propis, ili da sjedi pred šejhom i od njega uči. Takva osoba kreće se na putu sticanja znanja, pa makar i sjedila. Druga vrijednost jeste da za učenjake oprost traže stanovnici Zemlje i nebesa, pa čak i riba u vodi i životinja na kopnu. Treća vrijednost jeste da meleki koje je Allah posebno odlikovao postavljaju svoja krila onome ko uči, zadovoljni onim što čini i poštivajući znanje i njegove nosioce. Još jedna od vrijednosti koje Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, spominje u ovom hadisu jeste da su učenjaci nasljednici poslanika, jer su naslijedili od njih znanje i postupanje po tom znanju, kao i pozivanje ljudi ka Allahu Uzvišenom i usmjeravanje ljudi ka vjeri i Allahu. Još jedna vrijednost jeste da je odlika učenjaka nad pobožnjakom kao odlika punog Mjeseca nad ostalim zvijezdama, jer je svjetlo pobožanjaka vezano samo za njega kao što je slučaj sa zvijezdama, dok je svijetlost znanja prelazna i obasjava i one koji nisu učenjaci. Zatim je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, spomenuo da vjerovjesnici nisu ostavili dunjaluk onima nakon njih, nisu ostavili ni dinare ni dirheme, nego najveća i najznačajnija baština koju od njih preuzimamo je znanje i onaj ko ga uzme, dobio je nešto vrijedno i korisno. Treba napomenuti da se ovo ne odnosi na učenjaka koji ne radi po svome znanju. Učenjaci su nasljednici učenjaka upravo zbog toga što su spojili oba dobra, i znanje i djelo i ovo je put kojim se kreću i idu oni koji su spoznali Allaha.
Prvi hadis: Ebu Hurejre, radiallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ljudi su kao rude, kao zlato i srebro. U islamu su najbolji oni koji su bili najbolji u džahilijjetu, ako shvate vjeru. Duše su mobilizirane vojske, one koje su srodne, zbliže se, a one koje nisu, raziđu se.” Drugi hadis: Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vidjećete da su ljudi rude; najbolji u islamu su oni koji su bili najbolji u doba džahilijeta – ako shvate vjeru. Najbolji ljudi za upravljanje jesu oni koji to najviše izbjegavaju, a najgori su ljudi licemjeri, koji jednima govore jedno, a drugima drugo.”
Hadis je sahih sa svoja dva lanca prenosilaca – Hadis je mutefekun alejh, sa svoja dva lanca prenosilaca.
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uporedio je ljude sa rudama. U ovom je nekoliko naznaka, a neke od njih su: Ljudski karakteri, fizičke i mentalne osobine i sposobnosti su različiti. Ovo se razumije iz same različitosti ruda. Druga naznaka jeste da su ljudi različiti u mogućnostima da se poprave. Među njima ima onih sa kojima je potrebno stpljenje, a i onih koji ništa ne prihvataju, kao što je slučaj i sa rudama. Poređenje sa rudama ukazuje na različitost ljudi u samom ugledu njihovog porijekla. To se razumije iz same različitosti u kvalitetu i vrijednosti ruda. Ima ruda koje su skupe i vrijedne poput zlata i srebra, a ima i onih koji nisu toliko vrijedni, kao što je željezo i kalaj. Poređenje s rudama ukazuje da snagu podnošenja. Me'adinul-arab označava njihove korijene i porijekla. “Ljudi su kao rude; najbolji u islamu su oni koji su bili najbolji u doba džahilijeta – ako shvate vjeru.” Ovaj hadis znači: Najugledniji ljudi svojim porijeklom su oni koji su bili najbolji u džahilijjetu, ali pod uslovom da se poduče vjeri. Primjera radi, Hašimijje su bili najbolji dio Kurejša u doba džahilijjeta, kada se radi o porijeklu, kako se to naglašava u tekstu ispravnog hadisa. Također, najbolji su i u islamu, ako se poduče Allahovoj vjeri i shvate je. Ako se nisu podučili vjeri, pa makar bili i najugledniji Arapi, onda oni nisu najbolji kod Allaha i ne smatraju se odabranim stvorenjima. Ovaj hadis je dokaz da čovjeku treba ukazati poštovanje zbog porijekla, ali pod uslovom da se poduči vjeri. Nema sumnje da porijeklo ima uticaja, jer zbog toga su Hašimijje i bile najboljeg i najčasnijeg porijekla. To je jedan od razloga zbog kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio najčasnije stvorenje, a Allah najbolje zna kome će uručiti poslanicu. Da ovaj ogranak ljudi nije bio najčasniji po porijeklu, tada se iz njega ne bi pojavio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. On je poslan iz načasnije porodice i porijekla. Ova je rečenica dio oba spomenuta hadisa. Prvi hadis završen je riječima: “duše su sakupljena vojska, one koje se upoznaju, zbliže se, a one koje se ne upoznaju, raziđu se.” Postoji mogućnost da se ovdje misli na to da se dobri pripaja dobrome, a loši onima koji su kao on. Duše se spoznaju po onome čemu teže od dobra i zla. Ako se usklade, onda se prepoznaju, u suprotnom se raziđu. Također postoji mogućnost da se misli na vijesti o početku stvaranja, u stanju gajba, a to se ogleda u sljedećem: Duše su stvorenje prije tijela pa su se susretale. Kada su nastanjene u tijela, upoznavale su se shodnom prvobitnom upoznavanju, odnosno neupoznavanju. Tako da dobri naginju ka dobrima, a loši ka lošima. Ibn Abdis-Selam kaže: “Prepoznavanje ili neprepoznavanje odnosi se na bliskost u osobinama ili pak na njihovu razliku, jer ako se osobine neke osobe razlikuju od tvojih, to odbijaš. Ono što je nepoznato negira se jer se ne poznaje. Ovo je vrhunac poređenja gdje je ono što se negira upoređeno s nepoznatim, a ono što se prihvata upoređeno s poznatim. Drugi hadis završen je riječima: “Najbolji ljudi za upravljanje jesu oni koji to najviše izbjegavaju, a najgori su ljudi licemjeri, koji jednima govore jedno, a drugima drugo.” Dio hadisa: “Najbolji ljudi za upravljanje”, odnosi se na vođstvo i funkcije, tj. najbolji ljudi kojima treba dati funkcije su oni koji nisu pohlepni za njima, a kada se već odrede, onda budu nadahnuti da tu funkciju vrše na najbolji način, za razliku od onih koji tome žude. Najgori su ljudi dvoličnjaci, pred jednima se ponašaju na jedan, a pred drugima na drugi način, kao što rade licemjeri, o kojima Allah kaže: “Kada susretnu one koji vjeruju, govore: ‘Vjerujemo!’ – a čim ostanu nasamo sa šejtanima svojim, govore: ‘Mi smo s vama, mi se samo rugamo.’” Ovo je zastupljeno kod velikog broja ljudi, da nas Allah sačuva i to je dio licemjerstva, kada neko dođe i hvali te, čak nekada i pretjeruje, ali kada nije kod tebe, kudi te i vrijeđa, te spominje ono što nije pri tebi. Da nas Allah sačuva. Ovo je veliki grijeh, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da je najgori čovjek onaj ko to čini.
Preuzeto: (hadeethenc.com)