Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara, tebareke ve teala, da je rekao: “Kada rob učini neki grijeh i kaže: ‘Allahu moj, oprosti mi moj grijeh.’, Allah, Uzvišeni, kaže: ‘Moj rob je pogriješio, i zna da ima Gospodara Koji prašta grijeh i Koji kažnjava zbog grijeha ako hoće.’ Zatim rob ponovo učini grijeh pa kaže: ‘O Gospodaru, oprosti mi moj grjeh.’, a Allah, tebareke ve teala, kaže: “Moj rob je učinio grijeh, i zna da ima Gospodara Koji prašta grijeh, i Koji kažnjava zbog grijeha ako hoće. Ja sam oprostio Mome robu, pa neka radi šta hoće.'”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Kada rob učini neki grijeh i kaže: “Allahu moj, oprosti mi moj grijeh”, Allah, tebareke ve teala, kaže: Moj rob je pogriješio, i zna da ima Gospodara Koji prašta grijeh, sakriva ga i prelazi preko njega, ili kažnjava zbog grijeha ako hoće. Zatim rob ponovo učini grijeh pa kaže: “O Gospodaru, oprosti mi moj grjeh.”, a Allah, tebareke ve teala, kaže: Moj rob je učinio grijeh, i zna da ima Gospodara koji prašta grijeh, sakriva ga i prelazi preko njega, ili kažnjava zbog grijeha ako hoće. Ja sam oprostio Mome robu, pa neka radi šta hoće od grijeha i neka se nakon grijeha pokaje ispravnom tevbom. Sve dok bude tako radio, griješio i kajao se nakon grijeha, doista će tevba poništavati ono što je prije nje (od grijeha).
Od Ebu Hurejrea, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže u toku jednog dana sto puta: ‘Subhanallahi ve bi hamdihi’ (Slavljen je Allah i Njemu pripada sva hvala), oprošteni su mu grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Hadis ukazuje na vrijednost ovog zikra koji obuhvata slavljenje Allaha na ovaj način, te da onome ko ga bude izgovarao, Allah prašta grijehe koliko god bili mnogobrojni, pa makar ih bilo poput morske pjene. Ovo je Allahova dobrota prema onima koji Ga spominju.
“Ko kaže: ‘La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehulmulku, ve lehul-hamdu, ve huve’ ‘ala kulli šej'in kadir’ (Nema drugog boga, osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast, Njemu pripada svaka hvala i On je svemoćan) – deset puta, kao da je oslobodio četiri roba od Ismailovog potomstva.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Hadis ukazuje na vrijednost spomenutog zikra jer se njime ispoljava Allahova jednoća. Onaj ko ga kaže deset puta, svjesno i radeći po onom što taj zikr znači, ima nagradu kao da je oslobodio četiri roba od potomaka Ismailovih.
Prenosi se od Omera ibnul Hattaba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao:”Kada mujezin izgovori: ‘Allahu ekber, Allahu ekber’ (Allah je najveći, Allah je najveći), pa neko od vas kaže: ‘Allahu ekber, Allahu ekber’, pa mujezin izgovori: ‘Ešhedu en la ilahe illallah’ (Svjedočim da nema istinskog boga mimo Allaha), pa neko od vas kaže: ‘Ešhedu en la ilahe illallah’, pa mujezin: ‘Ešhedu enne Muhammeden resulullah’ (Svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik), pa neko od vas: ‘Ešhedu enne Muhammeden resulullah’, pa mujezin: ‘Hajje ‘alessalah’ (Dođite na namaz), pa neko od vas: ‘La hawle we la kuwwete illa billah’ (Nema snage niti moći mimo Allaha), pa mujezin: ‘Hajje ‘alel-felah’ (Dođite na spas), pa neko od vas: ‘La hawle we la kuwwete illa billah’, pa mujezin: ‘Allahu ekber, Allahu ekber’, pa neko od vas: ‘Allahu ekber, Allahu ekber’, pa mujezin: ‘La ilahe illallah’, pa neko od vas izgovori iz dubine svoga srca: ‘La ilahe illallah’, ući će u Džennet.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Ezan predstavlja poziv ljudima da je namaz nastupio, a ono što se izgovara prilikom ezana sadrži značenja ispravnog vjerovanja.
U ovom nam hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjava šta je propisano uraditi kada se čuje ezan. Čovjek, naime, treba da govori ono što govori i mujezin izuzev riječi mujezina: “Hajje ‘alessalah”, “hajje ‘alel felah”, tada će kazati: “La hawle we la kuwwete illa billah.”
Osim toga, Poslanik nam skreće pažnje da će onaj ko bude ponavljao za mujezinom, iskreno iz svoga srca, ući u Džennet.Značenja riječi ezana: “Allahu ekber” – Allah je najveći, najveličanstveniji i najuzvišeniji od bilo čega.
“Ešhedu en la ilahe illallah” – Svjedočim da nema istinskog boga mimo Allaha.
“Ešhedu enne Muhammeden resulullah” – Potvrđujem jezikom i srcem da je Muhammed Allahov poslanik. Allah je, dakle, taj koji ga je poslao i obaveza nam je da mu budemo pokorni.
“Hajje ‘alessalah” – Dođite na namaz, a govor onoga ko prati mujezina: “La hawle we la kuwwete illa billah” – Niko nema nikakvog načina da nešto izbjegne, niti snage da učini kakvu pokornost ili bilo šta bez Allahove pomoći.
“Hajje ‘alel-felah” – Dođite na spas kako biste ušli u Džennet i kako biste se spasili Džehennema.
Ebu-Seid, radijallahu anhu, pripovijeda: “Muavija, radijallahu anhu, jednom je prilikom došao je u džamiju, gdje je zatekao ljude u halki i upitao ih: ‘Šta vas je okupilo?’ ‘Sakupili smo se da spominjemo Allaha’, odgovorili su oni, a on je rekao: ‘Tako vam Allaha, zar se ni zbog čega drugog niste sakupili?!’ ‘Samo smo se zbog toga okupili!’, rekli su oni, a on je onda kazao: ‘Nisam vas zakleo zbog toga što u vas sumnjam, jer niko ko je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bio tako blizak kao ja, ne prenosi manje hadisa od mene.’ Jednom prilikom on je zatekao svoje ashabe u halki i upitao ih: ‘Šta vas je okupilo?’ ‘Okupili smo se da spominjemo Allaha, da Mu zahvaljujemo što nas je uputio islamu i što nam ga je dao kao blagodat!’, rekoše. ‘Tako vam Allaha, zar se ni zbog čega drugog niste okupili?’, upitao je on. ‘Allaha nam, samo zbog toga smo se okupili!’, odgovorili su oni, a on rekao je: ‘Nisam vas zakleo zbog sumnje u vas, nego zato što mi je došao Džibril i rekao mi da se Allah ponosi vama pred melekima.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Ovo je jedan od hadisa koji govore o vrijednosti okupljanja radi spominjanja Allaha. U ovom hadisu, koji prenosi Ebu Seid el-Hudri, stoji da je Muavija, radijallahu anhu, zatekao halku u džamiji, pa ih je upitao o razlogu njihovog okupljanja. Oni su mu kazali: “Spominjemo Allaha.” On je od njih tražio da se zakunu Allahom da su se sakupili samo kako bi Allaha spominjali i ni zbog čeg drugog. Oni su mu se zakleli, a on je rekao: “Nisam vas zakleo Allahom optužujući vas i sumnjajući u vašu iskrenost, nego sam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako isto govori jednoj skupini. Obavijestio ih je da se Allah Uzvišeni pred melecima ponosi njima i govori im: ‘Pogledajte u Moje robove koji su se skupili da Me spominju’, ili nešto slično tome.” Međutim, ovo nije bilo okupljanje na zikru koji se čini u jedan glas, nego su se oni prisjećali svega što ih podsjeća na Allaha, poput savjeta, opomena, spominjanja Allahovih blagodati, kao što su islam, zdravlje, sigurnost i sl. Spominjanje Allahovih blagodati ustvari je spominjanje Allaha, tako da ovo ukazuje na vrijednost okupljanja ljudi s ciljem prisjećanja na Allahove blagodati.
Ebu ed-Derda’, radijallahu ‘anhu, veli: “Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: ‘Hoćete li da vas obavijestim o najboljim djelima koja su najodabranija kod vašeg Gospodara i na najvišem stepenu, koja su vam bolja od udjeljivanja zlata i srebra, i bolja od sukoba s neprijateljem u kome bi ih vi ubijali a i oni vas?’ ‘Svakako!’, odgovoriše oni. On reče: ‘Spominjanje (zikir) Allaha.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: ‘Hoćete li da vas obavijestim o najboljim djelima: djelima za koja ćete imati najviše sevapa i koja su najčistija kod vašeg Gospodara i na najvišem stepenu, koja su vam bolja od udjeljivanja zlata i srebra na Allahovom putu, i bolja od sukoba s neprijateljem u kome bi ih vi ubijali a i oni vas, od borbe gdje nastojite da podignite Allahovu riječ?’ ‘Svakako!’, odgovoriše ashabi. On reče: ‘Spominjanje (zikir) Allaha.’
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Prvaci su muferriduni.“ “Ko su muferriduni”, upitaše ashabi. On reče: “To su muškarci i žene koji mnogo Allaha spominju.“ (Muslim)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Muškarci i žene koji mnogo Allaha spominju pretekli su druge ljude u nagradi, iz razloga što su mnogo zauzeti spominjanjem Allaha. Oni su uradili više od drugih, pa su zato prvaci u dobru. Allah Uzvišeni kaže: “I muškarcima koji mnogo Allaha spominju i ženama, Allah je pripremio oprost i veliku nagradu.” Riječi: “…mnogo Allaha spominju…” znače: većinu vremena provode u zikru, pogotovo u vrijeme koje je posebno predviđeno za zikr, poput jutra, večeri, nakon farz namaza i sl.
Od Ibn Mes'uda, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallalallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘U noći moga isra'a susreo sam Ibrahima, alejhisselam, i on mi rekao je: ‘O Muhammede, prenesi od mene selam svome ummetu, i obavijesti ga da je u Džennetu dobra i lijepa zemlja, pitka voda; da je on prostrana nizija, i da je njegovo sjemenje (kojim se sije): ‘Subhanallahi, vel-hamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekber.'” (Slavljen je Allah, sva hvala pripada Allahu, nema drugog Boga, osim Allaha i Allah je najveći).
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, saopštava nam da je sreo Ibrahima, alejhiselam u noći Isra’a i Miradža, a koji mu je rekao da od njega prenese selam svome ummetu, te da je Džennet dobra i lijepa zemlja od šafrana, kao što se navodi u verziji kod Tirmizije da su ashabi upitali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem o Džennetu, pa im je kazao: “Zemlja mu je od šafrana.”, a kod Ahmeda stoji:” Zemlja mu je vers (biljka zerdećaf) i šafran.” “Pitka voda”: tj. džennetska voda je ukusna i slatka, kao što Uzvišeni veli: “u kome su rijeke od vode neustajale.” (Muhammed, 15.), tj. voda koja se ne mijenja, ne postoje slana i sl. Ako je Dženet lijep, sa lijepom zemljom i ukusnom vodom, onda su njegove sadnice još ljepše i bolje, a te sadnice su lijepe riječi i dobra djela koja ostaju. Džennet je prostrana nizija, prostrano mjesto. “da je njegovo sjemenje” (kojim se sije): u toj prostranoj zemlji. ‘Subhanallahi, vel-hamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekber.’, tj. njene sadnice i sjemenke su: veličanje Allaha, zahvala, izgovaranje la ilahe illellah. Svakome ko slavi Allaha, zahvaljuje Mu i izgovara la ilahe illellah, biće mu zasađena sadnica u Džennetu.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Nema nijedne skupine koja ustane sa sijela na kojem nisu spominjali Allaha, subhanehu ve teala, a da neće ustati kao da su bili za trpezom na kojoj je bila lešina magarca, i oni će zbog toga zažaliti (što nisu spominjali Allaha).'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ebu Davud
Objašnjenje
Značenje hadisa jeste da je stanje onih koji sjede na sijelu na kojem ne spominju Allaha, subhanehu ve teala, poput onoga koji sjedi za trpezom na kojoj se služi lešina magarca (što je krajnje odvratno). Oni će sa tog sijela ustati kao da ustaju sa ove trpeze, i to je primjer onih koji zanemaruju spominjanje Allaha, subhanehu ve teala, (pretjeruju u tome). Oni će sigurno zažaliti zbog toga što su ostavili zikr (spominjanje Allaha) i što su provodili vrijeme u besposlicama od kojih nemaju koristi. Stoga je obaveza muslimanima da strogo vode računa da njihovi skupovi i sijela budu pokornost i ibadet, i da bježe od razonode i zabave kao što bježe od prljavštine i nečistoće. Doista je čovjek odgovoran za svoje vrijeme, u čemu ga provodi, i biće obračunavan za to, pa ako ga bude provodio u dobru to je dobro za njega, a ako ga bude provodio u zlu to je loše za njega.
Ebu Zerr, radijallahu anhu, pripovijeda da su neki ljudi rekli: “O Allahov Poslaniče, imućni ljudi odnesoše nagrade, pa klanjaju kao što i mi klanjamo, poste kao što i mi postimo, i pored toga od viška svoga imetka udjeljuju sadaku.” On im tada reče: “Zar Allah nije i vama omogućio da sadaku djelite? Svaki tesbih je sadaka, svaki tekbir je sadaka, svako ‘elhamdulillah’ je sadaka, svaki izgovoren šehadet je sadaka, podsticanje na dobro je sadaka i sprečavanje zla je sadaka, pa čak i bračni odnos je sadaka.” Oni tada rekoše: “Allahov Poslaniče, zar i za zadovoljavanje svoje strasti čovjek ima nagradu?” Poslanik reče: “Šta mislite, kada bi tu svoju strast čovjek udovoljio na nedozvoljen način, bi li za to bio grešan? Isto tako, ako to uradi na dozvoljen način, za to ima nagradu.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da su neki ljudi kazali: “Allahov Poslaniče, imućni ljudi odnesoše sve sevape i nagrade. Oni klanjaju kao što i mi klanjamo, poste kao što i mi postimo, ali oni i pored toga udljejuju višak svog imetka. Mi i oni smo isti u namazu i postu, ali su oni ispred nas u udjeljivanju onoga što im je Allah Uzvišeni podario, jer mi nemamo mogućnost da udjeljujemo.” Tada im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da, i pored toga što nisu u stanju da udjeljuju sadaku u imetku, postoji sadaka putem činjenja dobrih djela. Čovjek ima sadaku za svako izgovoreno subhanallah, Allahu ekber, elhamdulillah, la ilahe illellah, za svako promoviranje dobra i odvraćanje od zla. Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da se u sadaku računa i kada se ima spolni odnos sa svojim suprugom. Ashabi su kazali: “Allahov Poslaniče, zar se ima sevap i kada neko od nas udovolji svojim strastima?” On reče: “Da li bi čovjek imao grijeh kada bi počinio blud i svoje prohtjeve upražnjavao na zabranjen način?” Oni rekoše: “Da.” On odgovori: “Eto tako, kada čovjek to uradi na dozvoljen način, ima sevap.”
Od Abdullaha bin Busra, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je neki čovjek rekao: “O Allahov Poslaniče, zaista mi je puno propisa islama, pa mi kaži nešto što ću uvijek (moći) izvršavati.” On mu je rekao: “Neka ti je jezik stalno vlažan od zikra (spominjanja) Allaha.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Jedan od plemenitih ashaba, radijallahu anhum, je tražio od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga uputi na nešto od vjere što će mu biti lahko za izvršavati, a što obuhvata dosta dobrog, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da njegov jezik bude vlažan od neprestanog spominjanja Allaha, subhanehu ve teala, noću i danju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je izabrao zikr zbog njegove lahkoće i velike nagrade koja se postiže zikrom, te zbog brojnih koristi koje iz njega proizilaze.
Od El-Egara b. Jesara El-Muzenija, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: “O ljudi, pokajte se Allahu i tražite od Njega oprost, doista se ja kajem Allahu u jednom danu stotinu puta.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kojem su oprošteni prijašnji i kasniji grijesi, naređuje ljudima da se kaju Allahu i da traže oprost za grijehe. On nas obavještava, sallallahu alejhi ve sellem, da on traži oprost od Allaha i kaje Mu se u jednom danu stotinu puta i na taj način podstiče svoj ummet da čine ovo dobro djelo.
Od Ebu Zerra El-Gifarija, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao mi je: ‘Hoćeš li da ti kažem koje su najdraže riječi Allahu? Zaista su najdraže riječi Allahu: ‘Subhanallahi ve bi hamdihi – Neka je slavljen i hvaljen Uzvišeni Allah.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Hadis ukazuje da je slavljenje Allaha (tesbih), Allahu najdraži govor, jer tesbih znači negiranje da Allah ima bilo kakavu mahanu i negiranje svega onoga što Mu nije dozvoljeno pripisivati, poput Njemu jednakog i sličnog, kao i negiranje onoga što Mu pripisuju negatori Njegovih imena. “Hvaljen je Allah”: Ovo je priznanje da je taj tesbih bio zasnovan na zahvali jer sam tesbih je blagodat od Allaha. Može značiti i sljedeće: “Slavim Allaha i zahvaljujem Mu se jer me je uputio.” Dakle, subhanallahi ve bi hamdihi, najdraže su riječi Allahu jer sadržavaju veličanje Allaha, negiranje nedostataka, kao i hvaljenje Allaha raznim vrstama lijepih zahvala i pohvala.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, da ne griješite, Allah bi vas uništio i stvorio bi narod koji griješi i traži oprosta od Allaha Uzvišenog, pa bi im On opraštao.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kune se Gospodarom, pa kaže da kada ljudi ne bi griješili, Allah bi ih zamijenio drugima koji griješe, a koji nakon grijeha iskreno i sa ubjeđenjem traže oprost od Allaha, kako bi im opraštao.
Od Ebu Hurejrea, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, salallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Allah Uzvišeni kaže: ‘Ja sam sa Svojim robom sve dok Me spominje i dok se zbog Mene pokreću njegove usne.'“
Vjerodostojan zbog drugih predaja koje ga pojačavaju. – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Hadis ukazuje da je Allah blizu onoga ko Ga spominje i da je sa njim u svim stvarima, upućuje ga, pomaže ga i uslišava njegove dove. Značenje hadisa je pojašnjeno predajom koju bilježi Buhari: “Ja sam kod mipljejna Moga roba o Meni, i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje.”
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi od Resulullaha, sallallahu ‘alejhi ve selleme, da je rekao: “Allah ne sluša – ne poklanja pažnju ničemu kao Vjerovjesniku lijepa glasa, koji glasno i lijepo uči Kur'an.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ovaj nas hadis podstiče na uljepšavanje glasa prilikom učenja u namazu, kao i van njega, u smislu da se glasno uči i da se taj glas pokuša uljepšati, poput umiljato tužnog glasa koji je dovoljan u odnosu na druga kazivanja i kojim se traži neovisnost. Izraz teganni koji se spominje u hadisu označava uljepšavanje, a ne izvođenje poput pjesama i muzike.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Uzvišeni Allah šalje meleke da obilaze puteve i traže skupove u kojima se Allah spominje, a kada ih nađu, počnu se dovikivati: ‘Dođite, našli ste ono što tražite!’ Tada ih prekriju krilima sve do najbližeg neba, i Allah ih upita, a On najbolje zna: ‘Šta govore Moji robovi?’ ‘Slave Te, veličaju Te, zahvaljuju Ti i štuju Te!’, odgovore meleki. ‘Jesu li Me vidjeli?’, On upita. ‘Ne, nisu Te vidjeli’, odgovore oni. ‘A šta bi da su Me vidjeli?’, rekne On. ‘Da su te vidjeli, još više bi Ti robovali, još više bi Te veličali i još više bi Te slavili.’, kažu oni. ‘A za šta Me mole?’ upita On. ‘Mole Te za Džennet.’, oni odgovore. ‘Jesu li ga vidjeli?’, rekne On. ‘Ne, Gospodaru naš, nisu ga vidjeli.’, kažu oni. ‘Šta bi da su ga vidjeli?’, rekne On. ‘Da su ga vidjeli, još bi mu više težili, još više bi ga tražili i još više željeli.’, kažu oni. ‘A od čega traže zaštitu?’, upita On, a oni odgovore: ‘Od Vatre.’ ‘Jesu li je vidjeli?’, rekne On, a oni kažu: ‘Ne, nisu je vidjeli!’ ‘A šta bi da su je vidjeli?’, rekne On, a oni kažu: ‘Da su je vidjeli, još više bi od nje bježali i još više je se plašili.’ Tada će Allah reći: ‘Uzimam vas za svjedoke da sam im oprostio.’ ‘Među njima je jedan čovjek koji ne pripada njima, samo je usput naišao.’, reći će jedan melek. ‘Oni su skupina uz koju njihov sabesjednik neće bit nesretan.'” U drugoj verziji prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: „Allah ima meleke koji obilaze po putevima tražeći one koji spominju Allaha. Kada nađu ljude koji spominju Allaha, sjednu sa njima i obaviju ih svojim krilima (koja ispune prostor) do ovozemaljskog neba. Kada se raziđu i uspnu, njihov ih Gospodar upita – a On bolje zna od njih: ‘Odakle ste došli?’ Oni reknu: ‘Došli smo od Tvojih robova na Zemlji, koji Te slave, veličaju, jednoću Ti svjedoče, zahvaljuju Ti i mole Te.’ On ponovo zapita: ‘A za šta mole?’ ‘Mole Te za Džennet.’, odgovore oni. ‘A jesu li ga vidjeli?’, upita On. ‘Ne, tako nam Allaha, Gospodaru naš, nisu ga vidjeli!’ ‘A kako bi bilo da su ga vidjeli?’, zapita On. Oni kažu: ‘I traže zaštitu.’ ‘A od čega traže zaštitu?’, zapita On, a oni odgovaraju: ‘Od Vatre!’ ‘A jesu li je vidjeli?’, (ponovo) upita On, a oni odgovaraju: ‘Ne, tako nam Allaha, nisu je vidjeli!’ ‘A kako bi bilo da su je vidjeli?’, (ponovo) upita On. ‘I traže oprosta.’, rekoše meleki. On (zatim) kaže: ‘Ja sam im oprostio, molbe im uslišao i zaštitio ih od onoga što su tražili!’ ‘Jedan od meleka (potom) kaže: ‘Među njima ima taj i taj, a on nije jedan od njih, nego je samo prolazio.’, a Allah Uzvišeni odgovara: ‘Oni su ljudi u čijem društvu nije nesretan onaj koji s njima sjedi.’”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ovaj nam hadis ukazuje na jednu od vrijednosti skupova gdje se spominje Allah Uzvišeni. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: “Uzvišeni Allah šalje meleke da obilaze puteve i traže skupove u kojima se Allah spominje.” Allah Uzvišeni zadužio je posebnu skupinu meleka, mimo čuvara, koji putuju po Zemlji, po putevima, džamijama i kućama gdje su muslimani, tražeći skupove gdje se veliča Allah, kako bi im prisustvovali i slušali one koji zikre. Hafiz Ibn Hadžer veli: “Ova se posebnost odnosi na skupove gdje se slavi Allah (tesbih) i sl.” “A kada ih nađu da spominju Allaha…” U verziji kod Muslima stoji: “Pa kada nađu skupinu u kojoj se spominje Allah, dozivaju jedni druge: ‘Dođite, našli ste ono što tražite!’ U drugoj verziji stoji: “Dođite ka onome što težite.”, tj. dođite da se pridružite onome što tražite od zikra i onih koji ga čine i slušajte njihov zikr.” Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, tada, opisujući meleke koji borave na skupovima zikra, kaže: “Tada ih prekriju (kao što narukvica prekrije zglob) krilima (koje rasprostru oko njih) sve dok ne dosegnu najbliže nebo. Zatim je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, prenio razgovor između Allaha Uzvišenog i plemenitih meleka: “Allah ih upita, a On najbolje zna”, tj. On najbolje zna njihovo stanje, ali to spominje radi uzdizanja spomena tih ljudi u najuzvišenijem društvu, ponoseći se njima: “Šta govore Moji robovi?’ Meleki će kazati: ‘Slave Te, veličaju Te, zahvaljuju Ti i štuju Te!'”, tj. meleki će odgovoriti: “Ljudi koji zikre, govore: ‘Subhanallah, vel-hamdulillah, ve la ilahe illellahu, vallahu ekber.'” Temdžid su riječi: la ilahe illellah, jer se njima iskazuje veličanje i štovanje Allaha kroz ispoljavanje Njegove jednoće. “Jesu li Me vidjeli?”, Allah će upitati. “Ne, nisu Te vidjeli.”, odgovore oni. “A šta bi da su Me vidjeli?”, rekne On. Meleki će kazati: “Da su te vidjeli, još više bi Ti robovali, još više bi Te veličali i još više bi Te slavili.” To su kazali jer je trud u ibadetu shodno spoznaji Allaha. “A za šta Me mole?”, upita Allah (tj. šta od mene traže). “Mole Te za Džennet.”, meleki odgovore, tj. spominju Te i obožavaju Te želeći Džennet. “Jesu li ga vidjeli?”, rekne On. “Ne, Gospodaru naš, nisu ga vidjeli.”, kažu oni. “Šta bi da su ga vidjeli?”, rekne On. “Da su ga vidjeli, još bi mu više težili, još više bi ga tražili i još više željeli.”, kažu meleci. “A od čega traže zaštitu?”, upita ih Allah, tj. čega se boje, pa mole svoga Gospodara da ih spasi. Oni odgovore: “Od Vatre.” Zikre i obožavaju Allaha iz straha od Vatre i mole Ga da ih spasi. “A šta bi da su je vidjeli?’, rekne Allah, a oni kažu: “Da su je vidjeli, još više bi od nje bježali i još više je se plašili.”, tj. još bi više radili dobrih djela koja su uzrok spasa od Vatre. Tada će Allah reći: “Uzimam vas za svjedoke da sam im oprostio grijehe.” “Među njima je jedan čovjek koji ne pripada njima”, reći će jedan melek, tj. samo je usput naišao i nije došao da zikri, pa da li je i njemu oprošteno? “Oni su skupina uz koju njihov sabesjednik neće bit nesretan”, kazat će Allah.
Od Abdullaha ibn ‘Amra ibn el-‘Asa, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čujete mujezina da uči ezan govorite ono što on govori, zatim donesite salavat na mene, jer ko donese jedan salavat na mene Allah donese na njega deset salavata. Nakon toga, tražite od Allaha za mene vesilet, to je posebno mjesto u Džennetu koje priliči samo jednom Allahovom robu. Nadam se da ću to biti ja. Ko zatraži za mene vesilet biće mu dozvoljen šefa’at.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upućuje onoga ko čuje mujezina kako uči ezan da ponavlja za njim, da govori isto što i on izgovara osim kod riječi: “Hajje ‘alessalati, hajje ‘alel felahi”, tada čovjek treba reći: “La hawle we la kuwwete illa billah.” Nakon toga, treba donijeti salavat na Allahovog Poslanika, a onaj ko na njega donese jedan salavat, Allah će na tog donijeti deset. Što se tiče Allahovog salavata na Njegovog roba, to znači da ga pohvali kod meleka.
Poslije toga, Poslanik nas upućuje da tražimo vesilet za njega, a to je posebno i najbolje mjesto u Džennetu koje je pripremljeno samo za jednog Allahovog roba. Poslanik je kazao da se nada da će to biti on, iako će sigurno on biti, jer se želio ponijeti ponizno u tom kontekstu.
Poslanik nam, nakon toga, skreće pažnju da onaj ko zatraži da vesilet njemu pripadne, biće mu dozvoljen njegov šefa'at na Sudnjem danu.
Koristi hadisa
- Propisano je ponavljati za mujezinom.
- Vrijednost donošenja salavata na Poslanika nakon što se završi ponavljanje za mujezinom.
- Podsticaj na to da tražimo vesilet za Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što donesemo na njega salavat.
- Pojašnjenje značenja vesileta i njegove vrijednosti budući da on pripada isključivo jednom Allahovom robu.
- Pojašnjenje vrijednosti našega Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je on počašćen tim posebnim mjestom.
- Ko zatraži od Allaha da podari vesilet Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, biće za njega dozvoljen šefa'at.
- Pojašnjenje poniznosti Allahovog Poslanika, jer je tražio od svoga ummeta da za njega traže vesilet, iako će mu on i pripasti.
- Velika je Allahova milost i blagodat. Za samo jedno dobro djelo, Uzvišeni nagrađuje za deset.
Prenosi se od Osmana ibn Ebi el-‘Asa, radijallahu anhu,da je došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te da mu je kazao: “Allahov Poslaniče, šejtan se ispriječio između mene i namaza. Učenje Kur'ana mi šejtan dovodi u pitanje.” Poslanik mu kaza: “To je šejtan koji se zove Hinzeb, kada ga osjetiš prouči “euzu” (traži od Allaha utičište od njega) i pljucni tri puta na lijevu stranu.” “Tako sam uradio, pa ga je Allah udaljio od mene”, rekao je Osman.
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Jednom prilikom Osman ibn Ebi el-‘As je pristupio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te mu je kazao: “Allahov Poslaniče, šejtan mi pravi probleme u mom namazu. Odvraća me od skrušenosti i navodi me da sumnjam u ispravnost mog učenja Kur'ana.” Poslanik će mu na to: “To je šejtan koji se zove Hinzeb. Kada osjetiš njegovo prisustvo potraži utočište kod Allaha i skloni se u Njegovo okrilje. Usto, pljucni na tvoju lijevu stranu tri puta.” Osman je, nakon toga, uradio to čemu ga je Poslanik posavjetovao pa je Allah odmaknuo šejtana od njega.
Koristi hadisa
- Važno je biti skrušen u namazu i biti fokusiran na njega. Šejtan se, naime, trudi da ljudima poremeti koncentraciju u namazu i navodi ih da posumnjaju u njegovu ispravnost.
- Pohvalno je tražiti utočište kod Allaha od šejtana kada nas on navodi na loše misli u namazu, a usto trebamo i pljucnuti na našu lijevu stranu tri puta.
- U ovom hadisu zapažamo kako su se ashabi obraćali Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi ih zadesio neki problem kako bi im Poslanik dao prave smjernice.
- Srca ashaba su bila izuzetno živa i njihova briga je bila onaj svijet.
Bio je (u džamiji) jedan panj na kome je stajao Vjerovjesnik, sallallabu alejhi ve sellem, i kada mu je postavljen minber čuli smo iz toga panja glas poput mučanja deva, sve dok nije Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sišao i na njega stavio svoju ruku. U drugoj verziji stoji: “Kada je bio petak, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo je na taj minber koji mu je načinjen, pa je panj palme kod njega, na kome je on ranije držao govor, zaplakao da se skoro raspukne.” U drugoj verziji: “Panj je zaplakao poput djeteta, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je sišao, uzeo ga i prislonio uza se, a on poče jecati kao što jeca dijete kada se ušutkuje dok se ne umiri.” Allahov Poslanik, s.a.w.s., je rekao: “Plakao je zbog onog što je slušao od učenja zikra (Kur'ana, spominjanja Allaha).”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je panj kojeg je koristio za minber, pa kada ga zamijenio, čuo je glas panja i njegov plač, iz razloga što je taj panj slušao zikr.
“Dobra djela koja vječno ostaju: la ilahe illellahu, ve subhanallahi, vallahu ekber, vel hamdu lillahi, ve la havle ve la kuvvete illa billahi.”
Hadis je sahih – ispravan zbog drugih predaja (ševahid) – Hadis bilježi Ibn Hiban
Objašnjenje
Hadis je dokaz o vrijednosti zikra na ovaj način, zbog toga što on sadrži značenja koja ukazuju slavljenje i veličanje Allaha, zahvalu Njemu, bez kojeg nema pokreta i bez čije volje ništa nije moguće. Nema snage da se odupre zlu, niti moći da pribavi kakvo dobro, osim sa Allahom. Ove riječi sa ovim veličanstvenim značenjima donose čovjeku korist i plodove vjerniku i nakon smrti.
Muaz b. Džebel prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Čovjeka neće nijedno djelo spasiti od Vatre kao što će ga spasiti zikr.”
Vjerodostojan zbog drugih predaja koje ga pojačavaju. – Hadis bilježi Ibn Ebi Šejbe
Objašnjenje
Allah Uzvišeni je Svojim robovima olakšao uzroke koji ih vode ka Džennetu i štite od Vatre. Jedan od tih uzroka je i zikr (spominjanje) Allaha. Hadis ukazuje na vrijednost zikra te da je on jedan od najvećih uzroka uspjeha i spasa od straha na ovome i na onome svijetu. Zikr je uzrok spasa od Vatre i to je jedna od najvećih vrijednosti zikra.
Jedan od pisara Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, po imenu Ebu Rib'i Hanzala b. er-Rebi el-Usejjidi, radijallahu anhu, pripovijeda da ga je jednom prilikom sreo Ebu Bekr, radijallahu anhu, i upitao: “Kako si, o Hanzale?” On odgovori: “Hanzala je dvoličnjak (postao munafik)!” Ebu Bekr reče: “Subhanallah, šta govoriš?!” Hanzala reče: “Kada smo kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slušamo kako nam priča o džennetu i džehennemu, toliko nam je sve jasno kao da sve to gledamo svojim očima, ali kada odemo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i pozabavimo se svojom porodicom i svojim imecima, većinu toga zaboravimo!” Ebu Bekr reče: “Tako mi Allaha, i ja osjećam isto tako!” Zatim su se njih dvojica uputila do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Hanzala reče: “O Allahov Poslaniče, Hanzala je postao munafik!” Poslanik upita: “A kako to?” On reče: “Allahov Poslaniče, dok smo kod tebe i dok te slušamo kako nam pričaš o džennetu i džehennemu, to na nas utiče kao da sve to gledamo svojim očima. Ali kad odemo od tebe i pozabavimo se svojim porodicama i imecima, zaboravimo većinu toga.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: “Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, kada biste vi stalno bili u stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, prisjećajući se svega, meleki bi se s vama rukovali u vašim kućama i čak na putevima kojima prolazite. Ali, o Hanzala, čas po čas!” (Čas za ibadet, a čas za dunjalučke potrebe.) Ovo je posljednje izgovorio tri puta.
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Hanzala je je obavijestio Ebu Bekra da on nije u stanju u kakvom bude kada je sa Poslanikom, sallalahu alejhi ve sellem, jer tada bi spominjali Allaha. A kada bi bili sa svojom porodicom, stanje bi se promjenilo, te je on pomislio da je to licemjerstvo. Kada su o tome kazali Poslaniku, on im je kazao da kada bi oni uvijek bili u stanju u kakvom su dok su sa njim, meleki bi im nazivali selam, te treba biti umjeren – jedan period vremena provoditi u ibadetu, a drugi u stjecanju dunjaluka i sa porodicom.
Preuzeto: (hadeethenc.com)