En-Numan b. Bešir, radijallahu anhu, rekao je: “Čuo sam Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kako kaže: ‘Halal i haram su jasni, a između njih su sumnjive stvari koje mnogi ljudi ne poznaju. Ko se bude čuvao sumnjivih stvari sačuvat će svoju vjeru i čast, a ko upadne u sumnjive stvari upast će u haram, kao pastir koji čuva svoje stado oko zabranjenog posjeda – gotovo da ga u njemu napasa. Svaki vladar ima zabranjene posjede. Zaista, Allahovi zabranjeni posjedi jesu Njegove zabrane. U tijelu uistinu postoji jedan komad mesa, kada je on zdrav, cijelo je tijelo zdravo, a kad on oboli, cijelo tijelo oboli. To je srce.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Načelno je pravilo da je objašnjeno ono što su Allah i Njegov Poslanik dozvolili ili zabranili, no musliman je u opasnosti od sumnjivih stvari, pa ko ostavi te sumnjive stvari sačuvat će svoju vjeru i udaljit će se od harama, a također sačuvat će i svoju čast od kritike ljudi. A ko se ne kloni sumnjivih stvari izložit će sebe zapadanju u haram ili kritikama i sumnjičenjima ljudi i njihovom kaljanju njegove časti. Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naveo primjer čovjeka koji upada u sumnjive stvari kao primjer čobana koji čuva svoje deve ili drugu stoku u blizini zabranjenog posjeda – njegova stoka, zbog blizine, gotovo da ne uđe u taj posjed i u njemu napasa. Isto tako se onaj ko radi sumnjive stvari približi jasnom haramu, pa se bojati da u njega ne zapadne. Takođe je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu ukazao da javni postupci ukazuju na ispravnost ili pokvarenost tajnih djela, pa je to objasnio riječima da u tijelu postoji komad mesa, a to je srce. Ako je ono ispravno, ispravno je i tijelo, a ako je ono iskvareno, nezdravo je tijelo.
Od Ebu Malika el-Eš'arija, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: “Čistoća je dio imana (vjerovanja); riječi elhamdulillah ispunjavaju mizan (vagu dobrih djela) a riječi subhanallah i elhamdulillah ispunjavaju prostor između nebesa i Zemlje. Namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz, strpljenje je sjaj a Kur’an je dokaz za tebe ili protiv tebe. Svi ljudi nekud porane i trguju svojom dušom, pa je oslobode ili upropaste.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas obavještava da se vanjska čistoća sastoji od abdesta, gusula i da je ona uslov za namaz. Riječi Poslanika: “Riječi elhamdulillah ispunjavaju mizan (vagu dobrih djela)”, označavaju da čovjek time donosi pohvalu Uzvišenom i da Mu potvrđuje svojstva savršenstva. Te riječi će na Sudnjem danu ispuniti tas vage dobrih djela. Riječi Poslanika: “Riječi subhanallah i elhamdulillah”, odnose se na to da se Allah uzvisuje iznad svih nedostataka i da Njemu pripadaju svojstva potpunosti koja odgovaraju Njegovoj veličanstvenosti uz našu ljubav prema Njemu i veličanje. Te riječi ispunjavaju prostor između nebesa i Zemlje.” “Namaz je nur (sjaj)”, znači da namaz doprinosi svjetlu u srcu čovjeka, njegovom licu, te i u njegovom zagrobnom životu kao i prilikom proživljenja. “Sadaka je dokaz” iskrenog vjerovanja čovjeka i njegovog razlikovanja od licemjera koji se ustručava da je daje, jer ne potvrđuje njenu vrijednost. “Strpljenje je svjetlost.” Prije svega, strpljenje predstavlja suzdržavanje od žaljenja i nezadovoljstva. Ono je svjetlost koje grije i prži poput sunčeve, budući da ljudska duša teško podnosi strpljenje. U skladu s tim, strpljiv čovjek će svijetliti sa uputom i neprestano će biti na pravom putu. Osim toga, strpljenje obuhvata ustrajnost na činjenju dobrih djela, na ustručavanju od loših, te i na borbi sa nedaćama kroz koje čovjek prolazi na ovom svijetu. “Kur'an je dokaz za tebe”, putem njegovog učenja i postupanja po njemu; “ili protiv tebe”, ukoliko ga zanemariš. Nakon toga, Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas je obavijestio da svi ljudi nekud porane, budeći se iz sna i izlazeći iz svojih kuća, kao i da svi nečemu teže i u skladu s tim postupaju. Neki su ljudi ustrajni u činjenju pokornosti Allahu, te se time oslobađaju od Vatre; a neki skreću na stranputicu upuštajući se u grijehe, te se time upropaštavaju jer će završiti u Džehennemu.
Koristi hadisa
- Postoje dvije vrste čistoće:
- 1. vanjska koja se tiče abdesta i gusula,
- 2. unutrašnja koja se iskazuje tevhidom, vjerovanjem i dobrim djelima.
- Važnost istrajnog obavljanja namaza koji predstavlja svjetlo za roba na ovome i na onome svijetu.
- Sadaka je dokaz iskrenog vjerovanja.
- Važnost postupanja po Kur'anu i vjerovanja u njega kako bi bio dokaz za nas, a ne protiv nas.
- Ukoliko dušu ne zaposliš sa dobrim djelima, ona će tebe zaposliti lošim.
- Svaki čovjek neminovno radi za nešto: ili će se osloboditi kazne činjenjem dobrih djela ili će se upropastiti sa grijesima.
- Strpljenje zahtijeva podnošenje poteškoća i nadu za nagradom.
Prenosi se od Sufjana ibn Abdullaha es-Sekafija, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Poslaniče, reci mi nešto o islamu, o čemu poslije tebe više nikoga neću morati pitati?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: “Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a zatim ustraj u tome.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Ashab Sufjan ibn Abdullah, radijallahu anhu, zatražio je od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga poduči nečemu što uključuje sve što mu je potrebno u islamu kako bi se toga čvrsto pridržavao i kako nikoga drugog ne bi imao potrebu pitati o tome. Poslanik mu reče da potvrdi da je Allah jedan i da vjeruje da je On njegov Gospodar, Stvoritelj i jedini koji zaslužuje da bude obožavan. Pored toga, potrebno je potom da ustraje u izvršavanju onoga što je Allah naredio i izbjegavanju onoga što je On zabranio.
Koristi hadisa
- Osnova ove vjere jeste vjerovanje u Allaha, Njegov rububijjet, uluhijjet i Njegova imena i svojstva.
- Važnost ustrajnosti na imanu i činjenju ibadeta.
- Iman je uslov prihvatanja dobrih djela.
- Vjerovanje u Allaha obuhvata sve što je ljudima obavezno da u to budu uvjereni, te da ispoljavaju srčane ibadete i da svojom nutrinom i vanjštinom u cjelosti budu predani Allahu.
- Od čovjeka se zahtijeva da bude istrajan u činjenju dobrih djela i izbjegavanju loših.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Mu'mina i mu'minku ne prestaju pogađati razne nedaće u njima samima, ili njihovoj djeci i imetku, sve dok im se ne izbrišu svi njihovi grijesi, tako da se susretnu sa Allahom Uzvišenim, bez ijednog grijeha.”
Hadis je hasen sahih. – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Čovjek se nalazi na ovome svijetu koji je mjesto obaveza i zaduženja, koji je mjesto iskušenja u dobru i zlu, pa kada čovjek bude iskušan, bilo da je to iskušenje vezano za njega, djecu ili imetak, te se strpi, to će mu biti uzrokom praštanja grijeha. Međutim, ako iskaže ljutnju i nezadovoljstvo na tim iskušenjima, zaslužuje Allahovu ljutnju i srdžbu.
Suhejb b. Sinan Er-Rumi, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Posalnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Čudan li je primjer vjernika! Svako stanje u kojem se nađe je dobro za njega, a to nije slučaj ni sa kim drugim osim sa vjernikom. Ako ga zadesi kakva radost on se na njoj zahvali, pa zato biva nagrađen, a ako ga zadesi kakva nedaća on se strpi pa i za to biva nagrađen.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se čudi stanju vjernika, želeći time ukazati na dobrobit po njega u svakoj situaciji, jer on u svim situacijama na dunjaluku u kojima se nađe ne izlazi iz okvira dobra pobjede i uspjeha. I ovo nije slučaj osim kod vjernika. Zatim nam, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ukazuje da je Allah Uzvišeni vjerniku odredio uvijek dobro, pa ako ga zadesi kakva nevolja on se strpi na Allahovoj odrebi i sačeka izlaz od Allaha Uzvišenog, i za to biva nagrađen, i to je na kraju opet dobro po njega. A ako ga zadesi kakva vjerska ili dunjalučka radost i blagodat od Allaha Uzvišenog, kao dobro djelo i ispravno znaje, ili halal imetak i dobra djeca i porodica, on zbog poslušnosti i ponizosti zahvali Allahu Uzvišenom na tome, pa i Allah bude prema njemu zahvalan i to bude dobro za njega.
Od Abdullaha b. Omera, radijallahu ‘anhuma, se prenosi da je rekao: “Uzeo me je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, za rame (plećku), i rekao mi: ‘Budi na ovom svijetu kao stranac, ili putnik u prolazu.'” Ibn Omer, radijallahu ‘anhu, je imao običaj kazati: “Kada omrkneš ne očekuj da ćeš osvanuti, a kada osvaneš ne očekuj da ćeš omrknuti, i uzmi (pripremi) od svog zdravlja za bolest, i od svog života za svoju smrt.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Hadis govori o tome da se ne pridaje važnost dunjaluku, i da se ne priželjkuju njegove ljepote, da se čovjek ne zabavi dunjalukom na štetu Ahireta. Hadis također podstiče na činjenje dobra, upozorava na opasnost odugovlačenja sa pokajanjem, podstiče na iskorištavanje zdravlja prije nego te zadesi bolest, i iskorištavnja slobodnog vremena prije zauzetosti.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Ne zavidite jedan drugom, ne podižite cijenu robe (ne želeći je kupiti) jedan drugom, ne mrzite se međusobno, ne okrećite jedan drugom leđa (ne svađajte se), ne namećite se u kupovini, nego, o Allahovi robovi, budite prava braća. Musliman je brat muslimanu: ne čini mu nepravdu, ne ostavlja ga na cjedilu, na potcjenjuje ga. Bogobojaznost je ovdje.”, pokazavši na prsa tri puta. “Dovoljno je čovjeku zla u tome da potcijeni svog brata muslimana. Musliman je cio haram drugom muslimanu: njegova krv mu je haram, njegov imetak i njegova čast.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upućuje nas muslimane ka onome što nam je obaveza, a to je da se međusobno volimo, da surađujemo na najljepši način, i da se udaljimo od onoga što je loše i što bi naša srca ispunilo mržnjom, jer samo takav vid odnosa smatra se vrlinom i u takvom odnosu ne smije da bude zavisti, nepravde, varanja i drugih negativnih osobina koje proizvode štetu i razilaženje, a uznemiravanje i šteta prema muslimanu je haram, bilo da je vezana za imetak, ophođenje, i bilo da se radi o uznemiravanju rukama (fizičko uznemiravanje) ili riječima (uvredama). Život, imetak i čast drugog muslimana su sveti i ne smiju se ugrožavati, a ponos i slava postižu se bogobojaznošću.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik rekao: “Onaj ko se boji – ići će na početku noći, a ko krene na početku noći dospjeće do staništa. Božija roba je skupocjena, Božija roba je Džennet.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
“Onaj ko se boji Uzvišenog Allaha neka se udalji od griješenja i neka se trudi da bude u pokornosti Uzvišenom jer je roba koja je kod Uzvišenog Allaha skupocjena. To je Džennet za čiju vrijednost ne priliči dati manje nego život i imetak.”
Ibn ‘Abbas, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Dvije blagodati (Allahove) neiskorištene su od većine ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme.“
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Dvije su blagodati Allaha čiju vrijednost čovjek nije spoznao i veliki je gubitnik kada se o njima radi, a to su zdravlje tijela i slobodno vrijeme. Čovjek se ne može posvetiti ibadetu osim kada je zdravog tijela. Nekada bude neovisan, ali nije zdrav, a nekada bude zdrav, a nije neovisan, te ne bude posvećen znanju i dobrim djelima, jer je zauzet sticanjem opskrbe. Onaj ko ima ove dvije blagodati, a bude lijen u pokornosti Allahu, zaista je veliki gubitnik.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: “Neće nastupiti Sudnji dan sve dok čovjek ne prođe pored kabura pa će reći: ‘Kamo sreće da sam na njegovom mjestu!'”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam nagovještava da Sudnji dan neće nastupiti sve dok se ne pojavi takvo stanje da čovjek prođe pored kabura, te poželi da bude na njegovom mjestu. Razlog tome je strah za vjeru, jer će neistina i njeni nosioci zavladati, a mnogobrojni grijesi i iskušenja će se raširiti.
Koristi hadisa
- U ovom hadisu nam se skreće pažnja da će se pred kraj vremena proširiti grijesi i iskušenja.
- Podsticaj na oprez i pripremu za smrt tako što će čovjek ispravno vjerovati, dobra djela činiti, te tako što će se čuvati podalje od iskušenja.
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je neki čovjek sjeo pred Allahovim Poslanikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa mu je kazao: “Allahov Poslaniče, imam dva roba koji mi lažu, varaju me i nisu mi poslušni; a ja ih ukorim i udarim. Kakvo je moje stanje naspram njih?” Allahov Poslanik mu odgovori: “Obračunat će se to što te varaju, što ti lažu i što ti nisu poslušni; a obračunat će se i to što ih kažnjavaš. Ukoliko je tvoje kažnjavanje na istom nivou kao njihova neposlušnost, to neće biti ni za, ni protiv tebe. Zatim, ako tvoja kazna bude manje od njihove nepokornosti, to neće biti protiv tebe. No, ako tvoja kazna bude teža od njihovih postupaka, oni će imati to protiv tebe.” Nakon toga, čovjek se udaljio i počeo plakati i jecati, a Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu reče: “Zar nisi čuo za ajet: ”Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti, pa se nikome neće nepravda učiniti;” Čovjek mu se tada obrati: “Tako mi Allaha, Allahov Poslaniče, ne vidim bolju opciju od toga da se sa njima raziđem. Uzimam te za svjedoka da su oni slobodni.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Neki se čovjek požalio Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, na ponašanje njegovih robova. Kada mu nešto govore, lažu ga; kada preuzmu neki emanet, pronevjere ga; te su mu neposlušni kada im naredi nešto. S druge strane, on ih kori i udara kako bi ih disciplinovao. Čovjek, dakle, pita Poslanika šta će se desiti između njih na Sudnjem danu. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu je skrenuo pažnju da ukoliko njegove mjere budu iste kao i njihova neposlušnost, neće biti kažnjen niti nagrađen. Potom, ukoliko njegove mjere budu manje od njihovih grijeha, imat će nagradu; a ako njegove mjere budu veće od njihovih postupaka, biće kažnjen za tu razliku. Čovjek se tada sklonio u stranu, počeo plakati i zapomagati. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu tada kaza: “Zar nisi učio ajet: ”Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti, pa se nikome neće nepravda učiniti; ako nešto bude teško koliko zrno gorušice, Mi ćemo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je to što ćemo Mi račune svoditi.’ (El-Enbija’, 47). Nikome ni u čemu neće biti učinjena nepravda na Sudnjem danu s obzirom na to da će se vaganje obaviti apsolutno pravedno. Čovjek će tada Poslaniku: “Tako mi Allaha, Allahov Poslaniče, nema ništa bolje od toga da se raziđem sa njima. Budi svjedok da sam ih sve oslobodio radi Allahovog zadovoljstva bojeći se obračuna i kazne.
Koristi hadisa
- Iskrenost ovog ashaba u oslobađanju robova iz bojazni od Allahove kazne.
- Uzvratiti na nepravdu istom ili manjom mjerom je dozvoljeno. No, uzvratiti većom mjerom je zabranjeno.
- Podsticaj na lijepo postupanje prema slugama i slabićima.
Prenosi se da je Enes b. Malik, radijallahu anhu, rekao: “Vi, zaista, radite poslove koji su u vašim očima (po vašem mišljenju) tanji od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, smatrali pogubnim grijesima.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Plemeniti ashab Enes b. Malik, radijallahu anhu, obratio se skupini nemarnih ljudi koji su olako gledali na neka djela, kazao im je: “Vi olako shvatate neke grijehe, jer ne razmišljate o veličini Onog prema kome griješite. Ti grijesi su kod vas beznačajni i mali, a kod ashaba oni su se smatrali velikim i pogubnim, jer su oni bili svjesni veličine Onoga prema kome se griješi, bojali su se i sebe preispitivali.”
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Ako Allah, Uzvišeni, želi Svome robu hajr, onda mu požuri sa njegovim kaznama na ovome svijetu. A ako Allah, Uzvišeni, želi Svome robu zlo, onda mu odgodi kaznu za njegove grijehe, kako bi je u potpunosti iskusio na Ahiretu.“
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu nam kazuje da je jedan od znakova da Allah želi dobro svome robu i to da ga stavlja na kušnje zbog njegovih grijeha na ovome svijetu, kako bi ga napustio bez ijednog grijeha, jer onaj ko bude obračunavan za svoja djela ranije, biće mu lakši račun na onome svijetu. A jedan od zankova da Allah svome robu želi loše jeste da mu ne oprosti grijehe na dunjaluku, pa kad dođe Sudnji dan, biće mu dato ono što zaslužuje.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Gledajte u onoga koji je niži od vas (slabijeg materijalnog stanja), a ne gledajte u onoga koji je iznad vas. Najprije ćete tako izbjeći omalovažavnje Allahove blagodati prema vama.'”
Vjerodostojan – Hadis je muttefekun alejh, a ovo je Muslimova verzija.
Objašnjenje
Ovaj hadis sadrži korisnu oporuku i savjet koji obuhvata svaku vrstu dobra, te pojašnjava ispravan put kojim musliman treba ići na ovome svijetu. Kada bi ljudi radili po ovom savjetu, živjeli bi strpljivo, zahvalno i zadovoljno. Ovdje su sadržana dva savjeta ili dvije oporuke: da čovjek u obzir uzme onoga ko je siromašniji od njega, a da ne uzima u obzir onoga ko je od njega bogatiji. Onaj ko provede ova dva savjeta, imat će smireno srce, lahak i sretan život, umjet će uočiti i prepoznati Allahove blagodati, na kojima će biti zahvalan i bit će ponizan. Ovaj hadis posebno se odnosi na ovosvjetska dobra, a kada su u pitanju ahiretska dobra, treba gledati u onoga ko je bolji, kako bi se za njim povelo i kako bi čovjek uvidio svoje nedostatke, što će ga ponukati da bude bolji i Allahu pokorniji.
Prenosi se da je Enes, radijallahu anhu, kazao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nacrtao je nekoliko linija i rekao: ‘Ovo je čovjek, a ovo je čovjekova smrt (edžel). I dok je on u tom stanju, dođe mu (ova) bliža (smrt).“ (Buhari) Prenosi se od Abdullaha b. Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao:„Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nacrtao je kvadrat i povukao jednu liniju kroz sredinu (tog kvadrata), koja je izlazila iz njega. Zatim je nacrtao manje linije sa strane okrenute prema liniji u sredini i rekao: ‘Ovo je čovjek, a ovo je njegova smrt (edžel), koja ga okružuje (ili je rekao: ‘…koja ga je okružila…’). Ova linija koja je izvan – to je njegova nada, a ove male linije jesu nevolje i nesreće (koje mu se dešavaju). Ako ga jedno promaši, pogodi ga drugo; ako ga promaši ovo, pogodi ga ono.'“ (Buhari)
Hadis je sahih sa svoja dva lanca prenosilaca – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
U ova dva hadisa navodi se primjer čovjekove nade, njegovog edžela i onoga čemu je izložen, te smrti koja ga zadesi kod nečega od spomenutog. Ako bude sačuvan od svih problema, smrt će ga ipak zadesiti kada za to dođe rok. Ove linije su problemi kojima je on izložen, pa ako bude sačuvan od jednog, zadesit će ga drugi. Ako ga ne zadesi ništa od toga, poput bolesti, gubitka imanja i sl, doći će mu smrtni čas. Zaključak je da onaj ko ne umre iz nekog razloga, umrijet će zbog isteka životnog vijeka. Hadis ukazuje na to da se ne treba nadati dugom životu nego treba se pripremati za čas smrti. Pogledati: “El-Feth”, 11/238, i “Umdetul-kari”, 23/53-54.
Džerir, radijallahu ‘anhu, kazuje: “Pitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o iznenadnom pogledu, na što mu je on odgovorio: ‘Obori pogled!’” (Muslim)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Džerir, radijallahu ‘anhu, kazuje da je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o iznenadnom pogledu, koji nije ciljan, na što mu je on odgovorio: “Obori pogled!”, tj. okreni ga ili usmjeri ga lijevo ili desno kako ne bi imao grijeh zbog dužeg gledanja. Šerhu rijadi-s-salihin, Ibn Usejmin, 6/363.
Preuzeto: (hadeethenc.com)
