Prenosi se od Abdullaha b. Mugaffela da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio je gađanje kamenčićima i rekao: ‘To ne ubija lovinu niti (teže) može raniti neprijatelja; to samo izbija oči i razbija zube.“ U drugom predanju stoji da je neko blizak Ibn Mugaffelu gađao kamenčićima, pa mu je on to zabranio i kazao: „Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio je gađanje kamenčićima i rekao: ‘To ne ubija lovinu.'” Potom je ovaj opet učinio to djelo, pa mu je on rekao: “Ja ti govorim da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, to zabranio, a ti opet činiš isto. Nikad više neću pričati s tobom.“
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Abdullah b. Mugaffel, radijallahu ‘anhuma, u ovom predaji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio gađanje kamenčićima, jer ono ne ubija lovinu, a u drugoj verziji stoji da se njime ne može uloviti lovina, niti ono povređuje neprijatelja, nego samo može nekom izbiti oko i slomiti zub. Gađanje kamenčićima podrazumijeva, kako kažu islamski učenjaci, da čovjek stavi kamenčić između desnog i lijevog kažiprsta, ili između kažiprsta i palca, tako da stavi kamenčić na palac, pa ga potisne kažiprstom, ili da ga stavi na kažiprst, pa ga potisne palcem. Ovakvo gađanje zabranio je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a zabranu je obrazložio time što kamenčić samo može izbiti oko ili slomiti zub, a ne može ubiti lovinu, jer je ne može probiti, niti može povrijediti i spriječiti napad neprijatelja, jer se on može spriječiti kopljima, sabljama, a ne kamenčićima. Zatim, jedan od rođaka Abdullaha b. Mugaffela izišao je i bacao kamenčiće, pa mu je on to zabranio, kazavši mu da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio takav postupak. Međutim, on ga nije poslušao, pa ga je i drugi put vidio da gađa, na šta mu je kazao: “Ja ti kažem da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, to zabranio, a ti i dalje bacaš. Nikada više s tom neću pričati.” On ga je napustio, jer se suprotstavio zabrani Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem.
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nije dozvoljeno muslimanu izbjegavati brata muslimana duže od tri dana; susretnu se, a glavu okreću jedan od drugog. Bolji od njih dvojice jest onaj koji prvi nazove selam.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ovaj hadis zabranjuje muslimanu da izbjegava svoga brata muslimana više od tri noći, tj. nije dozvoljeno da se susretnu, a da se okreću jedan od drugog, ne nazivaju jedan drugom selam i ne pričaju. Iz ovoga se razumije da je dozvoljeno izbjegavanje ako je manje tri dana, uvažavajući ljudsku ćud, jer se čovjek po prirodi može naljutiti i loše postupati, pa mu se tolerira da nekog izbjegava u trajanju od tri dana, kako bi prestalo to vanredno stanje. U hadisu se misli na izbjegavanje koje je lične prirode, dok izbjegavanje kada se radi o Allahovom pravu, poput izbjegavanja grešnika, novotara i loših ljudi nije vremenski precizirano, nego prestaje kada prestane razlog izbjegavanja. Bolji od dvojice koji se izbjegavaju jest onaj ko pokuša prestati sa izbjegavanjem i prvi nazove selam.
Preuzeto: (hadeethenc.com)