Imam Tirmizi bio je poznati hadiski učenjak, kritičar, autor velikog broja djela, imam u hadisu. Puno ime mu je Ebu Isa Muhammed b. Isa b. Sevra b. Musa b. Dahak es-Sulemi et-Tirmizi. U pogledu njegovog rodoslova islamski učenjaci su se razišli, pa su neki rekli da mu je puno ime Muhammed b. Isa b. Jezid b. Sevra b. Seken. (Es-Sijeru, 13/270)
Potječe iz sela Bug, nedaleko od grada Tirmiz, koji se danas nalazi na jugu Uzbekistana, na granici sa Afganistanom, te su zbog toga neki učenjaci u njegovoj biografiji pisali “el-Bugi et-Tirmizi”. (Mukaddimetut-tuhfetil-ahvezi, 325.)
Rođenje i odrastanje
Imam Tirmizi rođen je 209. godine po Hidžri u oblasti Horasana, nedaleko od grada Tirmiz (Es-Sijeru, 13/271). Odrastao je u vrijeme procvata islamskog znanja, posebno hadisa i hadiskih nauka. U ranom djetinjstvu počeo je stjecati znanje u okrilju učenjaka tog vremena. Putovao je po islamskom svijetu u potrazi za hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Imam Zehebi navodi da je slušao hadise u Horasanu, Iraku, Meki i Medini. (Es-Sijeru, 13/271)
Sujuti je rekao: “Obišao je sve znanstvene centre u tom vremenu i usvajao znanje od velikog broja učenjaka, posebno od učenjaka Horasana, Iraka, Hidžaza i ostalih učenjaka.” (Tabekatul-Huffaz, 1/282)
Bio je izuzetno pametan, bistar, oštrouman. Zehebi navodi jedan događaj koji nam pripovjeda imam Tirmizi, a koji ukazuje na to da se odlikovao izuzetno jakim hifzom hadisa: “Jednom prilikom putovao sam za Meku. Na tom putu sreo sam jednog učenjaka od kojeg imam napisane dvije kraće zbirke hadisa koje on prenosi. Upitao sam ga da li mi može prenijeti te hadise, mislići da sam ih sa sobom ponio i da ću ga pratiti dok ih bude citirao. Rekao mi je da može i ja sam tada izvadio dva papira, međutim, to nisu bili hadisi tog učenjaka, već samo dva prazna papira. Počeo je da citira hadise i u jednom trenutku pogledao je u mene i rekao mi: ‘Zar se ne stidiš da to radiš?’, misleći da ga varam. Objasnio sam mu da sam mislio da su zbirke kod mene, ali tek kada sam izvadio listove, vidio sam da sam ih zaboravio. Rekao sam da te hadise znam napamet. Rekao mi je da mu sve hadise ponovim, što sam i uradio, pa nije mogao vjerovati. Upitao me je da li sam ih skoro obnavljao, na šta sam mu odgovorio da nisam. Zatražio sam da mi citira još četrdeset hadisa, što je i uradio. Nakon toga rekao mi je da ih ponovim i ponovio sam bez ijedne greške. Kada sam završio, rekao mi je: ‘Nisam vidio nikog poput tebe.’” (Es-Sijeru, 13/273; Tehzibut-tehzib, 9/344)
Učitelji imama Tirmizija
U potrazi za znanjem širom islamskog svijeta sreo je veliki broj učenjaka tog vremena. Jedan od njegovih najpoznatijih učitelja jeste imam ovog ummeta u hadisu, prvak svih muhadisa, poznati hafiz hadisa imam Buhari, Allah mu se smilovao.
Ibn Hallikan rekao je: “Tirmizi je bio učenik Ebu Abdullaha Muhammeda b. Ismaila el-Buharija.” (Vefejatul-ajan, 4/278)
Buhari ga je izuzetno cijenio i od njega je prenio dva hadisa i na taj ga način uvrstio u svoje učitelje. Jednom prilikom rekao mu je: “Ja sam više naučio od tebe nego što si ti naučio od mene.” (Mukaddimetut-tuhfetil-ahfezi, 1/340)
Pored Buharija, znanje je stjecao i prenosio hadise od eminentnih učenjaka kao što su: Kutejba b. Seid, Ishak b. Rahuja, Muhammed b. Amr el-Bedželi, Mahmud b. Gajlan, Ismail b. Musa, Ahmed b. Muni, Ebu Musab ez-Zuhri, Hasan b. Ahmed b. Ebu Šuajb, Ma’mer Abdullah b. Muavija, Ebu Kurejb, Ali b. Hidžr, Ali b. Seid b. Mesruk el-Kindi, Amr b. Ali el-Fellas, Imran b. Musa el-Kazzaz, Ishak b. Musa, Ibrahim b. Abdullah el-Herevi i mnogi drugi. (Es-Sijeru, 13/272)
Učenici imama Tirmizija
Veliki je broj onih koju su stjecali znanje i slušali hadise od Tirmizija, a i veliki je broj njegovih učenika koji će nakon njega postati poznati učenjaci hadisa i hadiskih znanosti i čija se imena do dan-danas spominju.
Među njima su najpoznatiji: Ebu Bekr Ahmed b. Ismail b. Amir es-Semerkandi, Ebu Hamid Ahmed b. Abdullah b. Davud el-Mervezi et-Tadžir, Ahmed b. Ali el-Mukri, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Ebu Haris Esed b. Hamduja en-Nesefi, Rebi b. Hajjan el-Bahili, Hammad b. Šakir el-Verrak, Davud b. Nasr b. Sehl, Ebu Hasen Ali b. Amr b. Tekijj b. Kulsum es-Semerkandi, Ebu Džafer Muhammed b. Ahmed en-Nesefi i mnogo drugi. (Tehzibul-kemal fi esmair-ridžal, 26/251)
Riječi hvale o imamu Tirmiziju
Imam Tirmizi, Allah mu se smilovao, jedan je od prvaka ovog ummeta kada je u pitanju hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što mu je posvjedočio veliki broj učenjaka njegovog vremena, a i nakon njega. Također djela koja je ostavio iza sebe govore o kakvom je učenjaku riječ.
Hakim prenosi da je čuo Amra b. Ilka da je rekao: “Nakon smrti Buharija, u Horasanu nije bilo učenijeg, bogobojaznijeg i pametnijeg od Tirmizija. Toliko je plakao da je oslijepio i tako ostao slijep godinama.” (Es-Sijeru, 13/273)
Ibn Hibban kaže: “Tirmizi je bio od učenjaka koji su sakupljali hadise, zapisivali ih, pamtili i obnavljali.” (Tehzibul-kemali fi esmair-ridžali, 1/172)
Ebu Sa’d el-Idrisi rekao je: “Muhammed b. Isa b. Sevra et-Tirmizi, hafiz hadisa, jedan od učenjaka za kojim se povodi kada je u pitanju hadiska nauka, napisao je poznata djela. Kada se spomene učenje hadisa napamet, onde se on uzima za primjer.” (Tehzibul-kemal fi esmair-ridžal, 1/172)
Ibn Hallikan kaže: “Poznati hafiz hadisa. Jedan od prvaka hadisa koji se slijedi u hadiskim znanostima. Napisao je poznata djela El-Džami i El-Ilel. Učenik je imama Buharija. Usvajao je znanje od istih učenjaka od kojih i Buhari, među kojima su najpoznatiji Kutejba b. Seid, Ali b. Hidžr, Ibn Beššar i drugi.” (Vefejatul-ajan, 4/278)
Sem’ani je rekao: “Bio je prvak svoga vremena, bez pretjerivanja.” (El-Ensab, 2/362)
Ibn Ammad je rekao: “Izdvajao se od učenjaka svoga vremena, bio je primjer u hifzu i temeljitosti.” (Šezeratuz-zehebi, 3/327)
Imam Tirmizi prenosi riječi imama Buharija, koji mu je rekao: “Više sam ja imao koristi od tebe nego ti od mene.” (Tehzibut-tehzib, 9/389)
Mizzi je rekao: “Tirmizi je hafiz hadisa, autor poznatog djela El-Džami i drugih djela. Jedan je od istaknutih učenjaka od kojeg su muslimani imali veliku korist.” (Tehzibul-kemal, 1/172)
Pisana djela imama Tirmizija
- Džamiut-Tirmizi ili Sunenut-Tirmizi, najpoznatije je djelo imama Tirmizija, o kojem će biti riječi u sljedećem broju, inšallah.
- Eš-Šemaiulul-muhammedije, djelo je u kojem je autor sabrao hadise koji govore o moralnim vrijednostima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i o njegovom fizičkom izgledu.
- El-Ilelul-kebir, djelo je u kojem je Tirmizi sakupio hadise s lancem prenosilaca do sebe, o kojima je naveo svoj sud kada je u pitanju vjerodostojnost istih ili govor drugih učenjaka. Kada su u pitanju ocjene hadisa, najviše je prenio od Buharija, Allah mu se smilovao. U ovom djelu nalaze se 484 predaje učenjaka, prenesene spojenim lancem do Tirmizija.
- El-Ileluls-sagir. Ovo je djelo dopuna Sunenu u kojem je zabilježio hadise poredane po fikhskim poglavljima, i na kraju svakog hadisa naveo je ocjenu hadisa.
Navode se i druga djela, koja su izgubljena, među kojima su: Ez-Zuhd, Kitabut-tefsir, Kitabut-tarih, Kitabul-esmai vel-kuna.
Smrt imama Tirmizija
Imam Tirmizi, Allah mu se smilovao, preselio je u Tirmizu uoči ponedjeljka 13. redžeba 279. godini po Hidžri, u sedamdesetoj godini života. (Tehzibul-kemali fi esmair-ridžal, 26/252)
El-Asr, br. 105
Piše: Hfz. Entas-ef. Pramenković
