Mjesec ramazan i njegovi propisi

Sažetak

O Ramazanu

Deveti mjesec hidžretskog kalendara zove se ramadan dok se u transliteraciji, zavisno od običaja naroda, izgovara i ramazan. Riječ ramazan na arapskom jeziku znači velika vrućina i suhoća. Ima 29 ili 30 dana, ovisno o pojavi mjeseca mlađaka. Početak ramazana se potvrđuje time što se vidi novi mjesec ili upotpunjenjem 30 dana šabana a završava viđenjem mlađaka mjeseca ševvala.

Ramazan je mjesec Kur'ana jer je u njemu započeta objava Kur'ana u noći zvana lejletu-l-kadr. Ta ramazanska noć je bolja od hiljadu drugih mjeseci.

Ramazan je mjesec posta a post je jedan od temelja islama. Cijeli mjesec ramazan je obavezno postiti. Naredba za obaveznost ramazanskog posta došla je 18 mjeseci nakon Hidžre, tokom mjeseca šabana u drugoj hidžretskoj godini ili 624. godine po gregorijanskom kalendaru.

Ramazan je i mjesec dobrovoljnog namaza, teravih namaza, koji se obavlja nakon jacije namaza.

Šta treba raditi u toku ovog velikog mjeseca?

– Pripremiti sebe i okolinu za ibadet, požuriti sa tevbom, vratiti se Allahu, radovati se dolasku ovog mjeseca, postiti po propisima, imati ispravan nijet, bojati se Allaha, klanjati teravih, ne osjećati se umoran, zadnjih deset dana ramazana tražiti noć kader, učiti Kur'an neumorno, pokušavati plakati i razumjeti ajete koji se uče.

– Umra u ramazanu je po nagradi jednaka hadžu a sadaka se umnogostručava puno puta. Itikaf u ovom mjesecu je potvrđeni sunet.

O postu

Riječ post na Arapskom jeziku se kaže savm i znači suzdržavanje od nečega općenito, dok u islamu savm znači ”suzdržavanje od stvari koje kvare post od izlaska do zalaska sunca, a prije toga imajući nijet da se posti.”

Propis posta

Post mjeseca ramazana je obavezan. Ko god prekine post bez legitimnog šerijatskog razloga počinio je veliki grijeh.

Vrijednosti posta

Zaista je mnogo vrijednosti u postu a od toga možemo izdvojiti da je Uzvišeni Allah odredio nagrade za ostala djela dok On posebno nagrađuje za post, dova postača se ne odbija, post je zaštita od vatre, zadah iz usta postača je vrijedniji od mirisa miska, jedan dan posta radi Allaha udaljava lice 70 godina od vatre, post zbog imana i nade za nagradom oprašta sve počinjene grijehe, na kraju svakog posta Allah bira one koji se oslobađaju džehennema i mnoge druge koristi.

Adabi i sunneti posta

– Treba paziti da za sehur nešto pojedemo i popijemo prije nego zapostimo i da to produžavamo sve do ezana za sabah.

– Prekidati post na način opisan u hadisu.

– Nakon iftara proučiti riječi koje se prenose u hadisu.

– Čuvati se grijeha, izbjegavati ogovaranje, laž i sve druge oblike harama da ne bi izgubili svu svoju nagradu. – Paziti da se postač ne isprovocira.

– Ne treba se prenajedati.

– Biti darežljiv u dijeljenju znanja, para i koristiti svoj položaj i snagu na pomaganju slabima.

Ko je dužan postiti?

Post je obaveza svakom punoljetnom, prisebnom muslimanu koji nije putnik, koji je u stanju da posti i nema nikakvih smetnji koje bi spriječile post kao što su hajz (menstruacija), nifas (postporođajno krvarenje) i slično. Djecu treba učiti da poste od sedme godine. Dijete ima nagradu za post kao i njegovi roditelji koji su ga tako odgojili i uputili ga.

Putnici

Putniku je dozvoljeno da prekine svoj post ali trebaju se ispuniti određeni uslovi. Njegovo putovanje treba da je dugo ili da ispunjava dužinu koja se smatra putovanjem (po ovom pitanju je poznato da ulema ima različite poglede), da izađe izvan naseljenog mjesta i da ne treba da prekida post sve dok ne napusti granice mjesta boravka. Ko god je odlučio da putuje u ramazanu ne bi trebao da ima nijet prekidanja posta sve dok stvarno ne otputuje jer uvijek se može desiti nešto što ga na primjer spriječi da otputuje. Putniku je dozvoljeno prekinuti post bez obzira da li je u stanju da posti ili ne, bilo da mu je teško ili ne.

Bolesnici

U slučaju bilo koje bolesti u kojoj se osoba ne osjeća dobro dozvoljeno joj je da ne posti, ali ukoliko se radi o manjoj bolesti kao manja glavobolja ili prehlada onda to nije razlog za prekid posta. Ukoliko postoji medicinski dokaz ili ako osoba zna iz svog iskustva ili ako je sigurna da će joj post pogoršati bolest ili odužiti ozdravljenje, dozvoljeno joj je prekinuti post i čak joj je mekruh da posti.

Ako je osoba teško bolesna ne mora da čini nijet posta u toku noći za sljedeći dan, čak i ako ima izgleda za oporavljanje u toku jutra, jer ono što se računa je trenutno stanje. Bolesnik koji se nada ozdravljenju neka sačeka dok ne bude bolje pa onda neka naposti propuštene dane. Njemu nije dozvoljeno da samo hrani siromašne. Oni koji boluju od hroničnih bolesti i nemaju izgleda za ozdravljenje, i stariji koji nisu u stanju da poste, neka hrane siromašne sa pola saa osnovne hrane te zemlje za svaki propušteni dan. Pola saa je otprilike jednako jednom i po kilogramu riže. Dozvoljeno mu je da dadne sve odjednom, u jednom, zadnjem danu posta ili svaki dan. On mora da daje u hrani a ne u parama jer ajet tako naređuje. Ako bolesnik ne posti ramazan u čekanju na oporavak da bi napostio propuštene dane a zatim se otkrije da je to hronična bolest, onda je dužan hraniti siromašnog za svaki dan koji nije postio. Ako neko čeka da se oporavi od bolesti i nada se da će biti bolje pa u tome umre, nema nikakvog “duga” koji treba da se isplati.

Ako se nečija bolest smatra hroničnom pa on ne posti nego hrani siromašne a zatim se otkrije da postoji lijek toj bolesti koji on počne da koristi pa mu postane bolje, onda ne treba da napašta propuštene dane jer je on uradio ono što mu je bila obaveza u toj situaciji.

Stariji

Vrlo stare osobe koje nemaju snage da poste i koje su sve slabije svaki dan kako im se smrt bliži, nisu dužne da poste i to im je dozvoljeno dokle god im je post poteškoća. Oni koji su postali senilni, zaboravni, ne trebaju ni postiti niti činiti šta u vezi toga, niti im je porodica dužna činiti šta u vezi njih jer oni se ne računaju više kao odgovorni. Ako su čistog uma ponekad a ponekad ne, neka poste kad su u redu i neka ne poste kad ne znaju za sebe.

Radnici

Ljudima koji rade teže fizičke poslove nije dozvoljeno da prekidaju post i moraju da učine nijet noću da žele da poste idući dan. Ako ne mogu prestati raditi a boje se da će im naškoditi ili ako budu izloženi ekstremnim prilikama koje čine da moraju prekinuti post, onda neka jedu samo onoliko koliko im je dovoljno da podnesu teškoće a zatim neka prekinu sa jelom do akšama i neka kasnije naposte taj dan. Oni koji rade teške poslove kao topionice i slično neka pokušaju u toku Ramazana da rade noćne smjene ili da na bilo koji dozvoljen način izbjegnu rad u toku dana pa čak i ako moraju da uzmu neplaćen odmor, a ako ni to nije moguće neka pokušaju naći neki posao gdje mogu upotpunjavati svoju vjeru.

Šta kvari i ne kvari post?

Pored hajza i nifasa druge stvari koje mogu prekinuti post su one koje ispunjavaju sljedeće uslove:

a) ako neko zna da nešto kvari post a nije nenormalan;

b) ako je svjestan šta čini i nije zaboravio da je postač;

c) ako on to čini iz slobodne volje i nije na to primoran.

Među stvarima koje kvare post su djela u kojima dolazi do isticanja tjelesnih tvari kao u slučaju spolnog odnosa, povraćanja, kao i djela unošenja tvari kao što su jelo i piće. Među stvarima koje prekidaju post su i one koje se računaju kao jelo i piće kao što su lijekovi koji se piju, infuzija, primanje krvi. Injekcije koje se daju a nije im svrha zamjene hrane ili vode kao na primjer pencilin ili insulin, vakcine, ne kvare post bez obzira da li se daju u vene ili mišiće. Ali, da bi se bilo na sigurnijoj strani, bolje ih je uzimati naveče. Dijaliza bubrega, gdje se krv vadi i prečišćava pa zatim vraća zajedno se nekim dodatcima kao što su šećer ili so, računa se kao prekid posta. Upotreba kapi za oči i uši, vađenje zuba ili liječenje rana, neće pokvariti post. Sprejevi koji se uzimaju radi astme ne prekidaju post jer je to samo gas pod pritiskom koji prolazi kroz pluća, nije hrana, a osim toga, koristi se u toku cjele godine, a ne samo u ramazanu. Vađenje krvi radi analize ne prekida post i dozvoljeno je jer je to nešto što je potrebno. Post ne kvari što god se stavi u ženski spolni organ kao spirale i slično ili medicinski pregled. Kateter i slično. Plombe, vađenje zuba, čišćenje zuba, korištenje misvaka i četkice, dok god se izbjegava gutanje nečega. Grgljanje, korištenje sprejeva za ispiranje usta, dok god se ništa ne proguta. Injekcije kojima nije svrha hranjenje. Oksigen. Anestezija ako se ne daje ništa hranjivo uz to. Lijekovi koji se uzimaju kroz kožu, kreme, instrumenti koji se stave u tijelo da bi se izvršio pregled, uzimanje uzoraka jetre ili bilo kojeg organa, dok god nema nikakvih pomiješanih hranjivih tvari.

Dojilja i trudnica

Trudnica koja se boji za sebe ili za svoju bebu ako bi postila, neće postiti u ramazanu, a nakon ramazana napostit će propuštene dane. Propis za nju identičan je propisu za bolesnika koji ne može postiti i boji se da će mu post štetiti. Također, isti propis važi i za dojilju, ako se boji za sebe ili za svoje dijete ako bi postila, neće postiti u ramazanu, već će napostiti propuštene dane.

Molimo Uzvišenog Allaha da nam da korist u ovom što smo pročitali i da primi naše ibadete!

Prilagodio Abdullah Mujić