Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, bi posebno bio pažljiv u iščekivanju noći Kadra, znajući i žudeći za svim njenim vrijednostima, ali i želeći da na njenu posebnost ukaže i čitavom ummetu. Noćima zadnje trećine ramazana bi budan bdio, provodio bi ih u ibadetu i ne bi spavao. Skrušeno bi se obraćao svome Gospodaru, suzama kvasio i natapao svoju bradu, želeći da bude jedan od onih na koje će se Uzvišeni Allah te blagoslovljene noći smilovati, i uputiti ga da postigne sve njene tajne i veličanstvene blagoslove i blagodati koje traju do svanuća. Berićetne noge bi mu znale oticati, jecaji srca i duše kroz plač ga njegovim ukućanima izdavati, a želio je samo da bude iskreni i pokorni rob Gospodara nebesa i Zemlje!

Zadnja trećina blagoslovljenog mjeseca Allahove milosti, ramazana, je posebno naglašena u kur’ansko-hadiskim tekstovima. U toj trećini neki Allahovi robovi bivaju Njegovom voljom spašeni od Vatre, a prije svega, u nekoj od njenih neparnih noći biva i Lejletu-l-kadr, tajanstvena noć čije vrijednosti i blagodati zna samo Uzvišeni Gospodar svih svjetova.

Bolja je i vrijednija od hiljadu mjeseci, jer je Uzvišeni rekao: „Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci“ (El-Kadr, 3)

Rekao je imam eš-Ševkani, Allah mu se smilovao: „Rečeno je da je vrijednija od hiljadu mjeseci, zbog toga što se u ranijim narodima pobožnjakom ne bi smatrao osim onaj koji bi hiljadu mjeseci činio ibadet Allahu. To znači: osamdeset i tri godine, i četiri mjeseca! Zato je Uzvišeni Allah dao Muhammedovom ummetu da ibadet učinjen u jednoj noći bude vrijedniji od ibadeta hiljadu mjeseci koje su drugi činili. Rečeno je i to da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, primjetio da je životni vijek njegovog ummeta relativno kratak, pa je se pobojao da oni ne dostignu djela onih naroda koji su imali dug život. Zbog toga mu je Allah dao Lejletu-l-kadr koju je učinio boljom od hiljadu mjeseci drugih naroda…“ (Fethu-l-kadir, 5/634)

Također, imam eš-Ševkani, Allah mu se smilovao, je rekao: „Mnogi komentatori Kur’ana su kazali: Koje god da se djelo u njoj učini, ono je vrijednije od hiljadu mjeseci u kojima se ne nalazi noć Kadra!“ (Fethu-l-kadir, 5/633)

Njene blagodati obasipaju Allahove vrijedne robove sve do svanuća, a i meleci se tad’, Allahovom voljom i dozvolom, spuštaju na Zemlju!

Nazvana je Noću odredbe (ar. kadr) zbog svoje veličanstvenosti i važnosti kod Uzvišenog Allaha, zatim zbog skrivanja ljudskih sramota i mnoštva opraštanja grijeha koja se dese upravo te noći. To je Noć opraštanja, kao što se navodi u hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: „Ko provede Lejletu-l-kadr sa imanom i nadajući se nagradama, bit će mu oprošteni svi protekli grijesi!“ (Buharija, 1910; Muslim, 760)

Neki rekoše da je nazvana svojim imenom zbog toga što se te noći određuju i zapisuju odredbe stvorenjima za narednu godinu. Tada se određuje život i smrt, spašeni i upropašetni, sretni i nesretni, ponosni i poniženi, i sve drugo što Uzvišeni bude želio da se desi u narednoj godini, kao što kaže: „Ha-mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo, – i Mi, doista, opominjemo – u njoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna!“ (Ed-Duhan, 1-6)

Rekao je šejh Muhammed el-Emin eš-Šenkiti, Allah mu se smilovao: „Pojašnjenje značenja ovog ajeta bi glasilo da Uzvišeni Allah svake noći Lejletu-l-kadr u godini obzanjuje i određuje melekima, detaljno i koncizno, sve što se treba dogoditi u toj godini do nastupanja Lejletu-l-kadr iz slijedeće godine. Tada se obznanjuje trajnost  životnih vijekova, opskrbe, siromaštvo i bogatstvo, plodnost i suše, zdravlje i bplest, ratovi i potresi, i sve što će se desiti u narednoj godini, pa šta god da to bilo!“ (Adwa’u-l-bejjan, 5/6)

DA LI JE U NOĆI KADR POČELO OBJAVLJIVANJE KUR’ANA?

Po mišljenju velikog broja naših ispravnih prethodnika upravo u Noći kadra je počelo objavljivanje Plemenitog Kur’ana, jer je Uzvišeni rekao: „Mi smo ga počeli objavljivati u Noći kadr“ (El-Kadr, 1)

Između ovih i riječi Uzvišenog: „Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo“, nema nikakve kontradiktornosti, jer je Blagoslovljena noć upravo Noć kadra, a ona se nalazi u mjesecu ramazanu jer je Uzvišeni Allah rekao: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla.“ (El-Bekareh, 185)

Upravo zbog svega navedenog, jasna je greška nekih učenjaka koji smatraju da se ajet o Blagoslovljenoj noći odnosi na noć sredine mjeseca ša’bana, jer takvo mišljenje nema oslonca u kur’anskim ajetima niti u vjerodostojnim hadisima Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we sellem.

KADA BIVA LEJLETU-L-KADR?

Po mišljenju velikog broja islamskih učenjaka, Noć kadra se nalazi u mjesecu ramazanu, u njegovih zadnjih deset dana, odnosno u neparnim noćima tih dana.

Hafiz ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je naveo četrdeset i šest različitih mišljenja učenjaka o vremenu noći Lejletu-l-kadr (El-Feth, 4/333-338). Nakon toga je rekao: „Najispravnije mišljenje je da se ona nalazi u neparnim noćima zadnje desetine, te da se ona izmješta (tj. nije svake godine u istoj noći) kao što se to može razumjeti na osnovu svih hadisa koji o njoj govore.“

Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, je rekao: „Tražite je u zadnjih deset dana, u neparnim noćima!“ (Buhari, 1912; Muslim, 1167)

Od svih neparnih noći zadnje desetine ramazana, u sedam zadnjih je velika mogućnost da bude Lejletu-l-kadr, upravo zbog hadisa koji se prenosi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da su neki ljudi, ashabi Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we sellem, usnili da je Lejletu-l-kadr u zadnjih sedam dana ramazana, pa im je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: „Primjećujem da su se vaši snovi podudarili u pogledu toga da je ona u sedam zadnjih dana, pa ko je bude tražio, nek’ je traži u sedam zadnjih dana!“ (Buharija, 2/69, odnosno el-Feth, 3/59-60; Muslim, 3/170)

Veliki broj ashaba i većina islamskih učenjaka su smatrali da je Noć kadra dvadeset i sedme noći ramazana. Čak se spominje da se Ubejj ibn Ka’b, radijallahu anhu, bez ikakve iznimke zaklinjao da je ona te noći, jer se prenosi od Muavije, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: „Lejletu-l-kadr je dvadeset i sedma noć!“ (Musned imama Ahmeda i Ebu Davud, 1386; Šejh Albani je hadis ocjenio vjerodostojnim)

Ovu činjenicu treba shvatiti na način da te noći Lejletu-l-kadr biva učestalije, za razliku od ostalih neparnih noći, te da nije uvijek dvadeset i sedme noći! Naprotiv, nekada može biti i dvadeset i prve noći ramazana, jer se i tako bilježi u vjerodostojnom hadisu od Ebu Seida, radijallahu anhu.

Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je rekao: „Mudrost skrivanja Lejletu-l-kadra je u tome da se postigne marljivost pri njenom iščekivanju, što je suprotno slučaju kada bi se ona obznanila, jer bi se sav trud sveo samo na tu noć. To je slično onom času koji biva petkom, o čemu se prethodno govorilo…“ (El-Feth, 4/339)

ZNAKOVI PREPOZNAVANJA NOĆI KADRA

U Muslimovom Sahihu se bilježi hadis prenešen od Ubejj ibn Ka’ba, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, obavjestio o znacima Noći kadra, te je spomenuo da Sunce njenog jutra izađe bez svojih zraka!

Zatim, vjerodostojnim hadisom od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, a kojeg je zabilježio Ibn Huzejme, je potvrđeno da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: „Lejletu-l-kadr je blaga (vedra) noć, niti je vruća niti je hladna, u njenom danu Sunce biva crvenkasto i slabašno!“ (Sahih ibn Huzejmeh, 2192)

Također, imamo i hadis sa dobrim lancem prenoslica, kojeg je zabilježio imam et-Taberani od Vasileh ibn el-Eske’a, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: „Lejletu-l-kadr je svjetlosna noć, niti je vruća niti hladna, u njoj se zvijezdama ne pogađa!“ (Vidi Medžme’u-z-zewaid, 3/179)

Neki učenjaci su spomenuli i druge znakove Noći kadra, međutim, oni nemaju svoje uporište i nisu vjerodostojni. Među njima su slijedeći: da se drveća saginju i ponovo vraćaju sa svojim granama do zemlje, da se ne čuje laveđ pasa, da svjetlost biva na svakom mjestu, pa čak i na izrazito mračnim mjestima, da ljudi tad mogu svugdje čuti selame, i sl.

KAKO ĆEMO JE PROVESTI?

Općenito gledavši, ramazan je prava prilika za iskreni samoobračun zbog svih životnih nedostataka i propusta u našem odnosu prema Stvoritelju, i što je to prilika da donesemo veliku i čvrstu odluku o iskrenom pokajanju i popravku stanja. To je prilika da razmislimo o svojim djelima, da se korigujemo, vratimo u okrilje Allahove milosti i namjere o razlozima našeg stvaranja i još smjelije krenemo putevima Njegovog zadovoljstva, naročito u noći Kadra u kojoj je spas, oprost i sigurnost do svanuća.

Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je „Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, uobičavao, kada bi nastupilo deset zadnjih dana (tj. deset zadnjih dana ramazana) da oživi noć, probudi svoju porodicu i da stegne donji dio svoje odjeće!“ (Buharija, 3/61; Muslim, 3/175) A u predaji koju su zabilježili imam Ahmed (6/256) i Muslim (8/1175), Allah im se smilovao, se kaže: „U zadnjih deset dana bi se posebno trudio, što ne bi činio u nekim drugim danima!“

Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, bi posebno bio pažljiv u iščekivanju Noći kadra, znajući i žudeći za svim njenim vrijednostima, ali i želeći da na njenu posebnost ukaže i čitavom ummetu. Noćima zadnje trećine ramazana bi budan bdio, provodio bi ih u ibadetu i ne bi spavao. Skrušeno bi se obraćao svome Gospodaru, suzama kvasio i natapao svoju bradu, želeći da bude jedan od onih na koje će se Uzvišeni Allah te blagoslovljene noći smilovati, i uputiti ga da postigne sve njene tajne i veličanstvene blagoslove i blagodati koje traju do svanuća. Berićetne noge bi mu znale oticati, jecaji srca i duše kroz plač ga njegovim ukućanima izdavati, a želio je samo da bude iskreni i pokorni rob Gospodara nebesa i Zemlje!

Budio bi i svoju porodicu, i na blagodati blagoslovljene Noći kadra ukazivao svojim komšijama i prijateljima, jer je ljudima želio kao i samom sebi! A, zar ima išta vrijednije na ovom prolaznom svijetu od toga da ljudima želiš da sa njima Uzvišeni Allah bude zadovoljan, da budu vječito sretni i zadovoljni, da se u Džennetu vječno naslađuju onim što oči do tada nikada nisu vidjele, uši nikada za to nisu čule, niti je ikada iko mogao na takva vječita veličanstva i pomisliti!? To je znak iskrene ljubavi i mjerilo je prijateljstva!

Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je rekao: „Probudio bi svoju porodicu… Tj. radi molitve. A Tirmizija i Muhammed ibn Nasr su zabilježili hadis od Zejnebe bint Ummi Selemeh da je rekla: „Kada bi od ramazana ostalo samo deset dana, Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi we sellem, nikoga od svoje porodice, sposobnih za klanjanje noćnog namaza, ne bi ostavljao!“ (El-Feth, 4/342)

Aiša, radijallahu anha, ga je upitala: „Rekla sam: „Allahov poslaniče, ako budem znala koje noći će biti Lejletu-l-kadr, šta ću u njoj izgovarati?“ Reče: „Reci: ALLAHUMME; INNEKE AFUWWUN, TUHIBBU-L-AFWE, FA’FU ‘ANNI (Allahu moj, ti potpuno grijehe opraštaš i voliš opraštati, pa mi oprosti!).“ (Tirmizi, 3513; Ibn Madžeh, 3850; Hakim, 1/530; i drugi)

„…da stegne donji dio svoje odjeće“ – odnosno, posvetio bi se striktno ibadetu, a udaljio od žena, jer: „Ko provede Lejletu-l-kadr sa imanom i nadajući se nagradama, bit će mu oprošteni svi protekli grijesi!“ (Buharija, 1910; Muslim, 760)

Mnoštvo je načina činjenja ibadeta u Noći kadra, počevši od zikra, dova, učenja Kur’ana, sticanja šerijatskog znanja, pokajanja, samoobračuna, i sl. Međutim, za sposobne je posebno pohvalno ovu noć provesti u noćnom namazu, jer je vrijednost namaza te noći izuzetna, obzirom da se u njemu vjernik direktno obraća svome Gospodaru određenim dovama, učenjem Kur’ana i činjenjem određenih pokreta svojim tijelom.

Molim Uzvišenog Allaha, Gospodara Arša, Veličanstvenog, da nas uputi da probdijemo Noć kadra sa iskrenim imanom i nadajući se Njegovim obilnim nagradama!

Piše: Smail L. Handžić

Preuzeto: munber.ba