1. Havla, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista ljudi uzimaju imetak bespravno, pa će im pripasti vatra na Sudnjem danu.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari

Objašnjenje

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje one koji bespravno uzimaju imetak muslimana i otuđuju ga, a u to spada i bespravno uzimanje imetka siročeta i vakufske imovine (imovine koja se zavještava u službu muslimanima), poricanje povjerene imovine, uzimanje imovine koja ti ne pripada bez dozvole iz zajedničke imovine. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da će takvi na Sudnjem danu biti kažnjeni u vatri džehennemskoj.

2. Ebu Seid el-Hudri, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Zaista je ovaj svijet sladak i privlačan, i zaista vas je Allah postavio namjesnicima na njemu, samo da bi vidio kako ćete postupati. Zato se bojte dunjaluka i bojte se žena, jer je prvi nered (fitneluk) među Izraelićanima bio zbog žena.“  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, uporedio je ovaj svijet sa slatkom i privlačnom voćkom, jer mu ljudi teže i žele ga. Također kazao je da nas je Allah na ovome svijetu učinio nasljednicima jednih drugima, te da dunjaluk nije došao nekome, a da prije nije bio kod nekog drugog, i da nas je Allah stvorio da nas stavi na ispit hoćemo li Mu biti pokorni ili ne. Nakon toga, Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, upozorio nas je da se čuvamo dunjaluka kako nas on ne bi obmanuo pa da zapostavimo Allahove naredbe i zabrane. Imajući u vidu da su žene u najvećem procentu te koje ljudima stvaraju smutnju, Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas je upozorio na opasnost od njihove smutnje, iako u općem smislu one su dio sveukupnih ovodunjalučkih iskušenja. Također nas je obavijestio da je prva smutnja među Israelćanima bila vezana za žene, i da su njihovim uzrokom uništeni mnogi.

3. Od Sehla b. Sa'da es-Saidija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Da dunjaluk vrijedi u Allaha onoliko koliko vrijedi krilce mušice, ne bi kafir na njemu popio ni gutljaj vode.'”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi

Objašnjenje

Hadis ukazuje na bezvrijednost dunjaluka, jer da on ima neku vrijednost, nevjerniku ne bi bilo dopušteno ni da na njemu popije gutljaj vode, a pogotovo ne bi mu bilo dopušteno da na njemu uživa. Dakle, dunjaluk je u Allaha bezvrijedan, za razliku od ahireta, koji je kuća uživanja pripremljena za vjernike, a ne za nevjernike. Zbog toga, vjernici moraju da spoznaju stvarno stanje dunjaluka i da se ne oslanjaju na njega niti da u njega ulažu nadu, jer je on prolazna, a ne vječa kuća. Oni na njemu treba da uzmu samo onoliko koliko im je dovoljno da stignu do vječne kuće. Uzvišeni veli: “Sve što vam je darovano samo su naslade i ukrasi u životu na ovome svijetu; a ono što je u Allaha bolje je i trajno je. Zašto se ne opametite? Kako može biti jednak onaj kome smo lijepu nagradu obećali, i koju će dobiti, i onaj kome smo dali da se naslađuje u životu na ovom svijetu, a koji će, poslije, na onome svijetu u vatru ubačen biti?” (el-Kasas, 60-61). Šejh Abdurrahman es-Sa'di veli: “Ovim Allah podstiče Svoje robove na skroman život na ovome svijetu, i na to da ne budu obmanuti dunjalukom, pa da izgube želju za ahiretom. On im veli da sve što im je dao, zlato, srebro, životinje, stvari, žene, djeca, hrana, piće i drugi užici, jest samo prolazno dunjaučko dobro i ukras u kojima oni uživaju kratak period koji je prepun nedostataka i ograničenja. Dunjaluk se kao ukras koristi kratak period samo kao vid hvalisanja i pretvaranja, a zatim to uživanje veoma brzo prođe, te čovjek samo osjeti kajanje i rezočarenje.”

4. Ka'b b. Ijjad, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Svaka zajednica ima svoja iskušenja, a iskušenje mog umeta jest u imetku.“ (Tirmizi, i kaže da je hasen-sahih)  

Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi

Objašnjenje

Ka'b b. Ijjad, radijallahu anhu, veli da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: „Svaki umet ima svoja iskušenja”, tj. ono što vodi u zabludu i griješenje. „…a iskušenje mog umeta jest u imetku”, jer imetak odvraća čovjeka od pokornosti i navodi ga da zaboravi Sudnji dan.  

5. Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Da imam zlata koliko je brdo Uhud, ne bi me radovalo da prođe treća noć, a da od toga imam i jedan dinar – osim da nešto ostavim za (izmirenje) dug(a).“  

Vjerodostojan – Hadis je muttefekun alejh, a ovo je Buharijeva verzija.

Objašnjenje

Kada bih posjedovao količinu čistog zlata koliko je brdo Uhud, sve bi dao na Allahovom putu i ne bih ostavio ništa osim onoliko koliko mi je potrebno da izmirim obeveze i vratim dugove.

6. Od El-Mustevrida ibn Šeddada, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: ‘Dunjaluk je prema Ahiretu kao kad bi jedan od vas stavio prst u more, pa neka pogleda u prst sa čime se vraća.'”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Značenje hadisa: “Ako želiš spoznati stanje dunjaluka u odnosu na Ahiret, onda stavi prst u more, i izvadi ga, pa pogledaj šta je na prstu ostalo. U poređenju sa morem, na prstu neće ostat ništa. Takvo je i stanje dunjaluka u poređenju sa Ahiretom, dunjaluk je veoma kratak i njegova uživanja su veoma prolazna u poređenju sa vječnošću Ahireta i njegovih blagodati. Dunjaluk naspram Ahireta je kao kap vode naspram mora. Uzvišeni Allah veli: “A uživanje na ovome svijetu, prema onome na onom svijetu, nije ništa.” (Et-Tevbe, 38.) Sve što je darovano čovjeku od dunjalučkih dobara i uživanja, on u tome uživa samo kratak period, koji je prepun manjkavosti i time se čovjek ukrašava samo radi hvalisanja i pretvaranja, a zatim to veoma brzo prođe i nakon toga nastaju tuga i kajanje: “Sve što vam je darovano samo su naslade i ukrasi dunjalučki; a ono što je u Allaha bolje je i trajnije. Zašto se ne opametite?” (El-Kasas, 60.) Blagodati i trajna uživanja koja se nalaze kod Allaha, život i sreća su bolji i trajni su, zauvijek će trajati.

7. Od Ebu Se'ida El-Hudrija, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: “Sjeo je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na minber i mi smo posjedali oko njega, a zatim je rekao: ‘Zaista se, nakon mene, za vas plašim i onog što će vam se otvoriti od dunjalučkih ljepota i ukrasa.'”  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Značenje hadisa je da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plaši za svoj ummet, čak i nakon njegove smrti, i to onoga što će im se otvoriti od dunjalučkih ukrasa i ljepota. Ovo je zbog potpunosti i savršenosti njegove blagosti i samilosti, sallallahu alejhi ve sellem, prema svome ummetu, kada im je objasnio da se za njih plaši dunjalučkih ljepota i ukrasa koji će im biti dostupni, pa će ih odvesti od pravog puta, pobjede i uspjeha sve dok ih smrt ne iznenadi. Tako nakon ovog nema više nikavog opravdanja.

8. Enes, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Mejjita (mrtvaca) prati troje: njegova porodica, njegov imetak i njegova djela. Dvoje se vraća, a jedno ostaje s njim. Vraćaju se njegova porodica i njegov imetak, a sa njim ostaju njegova djela.'“  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Kada umre čovjek prate ga njegovi, prati ga porodica, imetak (sluge, robovi) i djela. Dvoje se vraća, a sa njim ostaje djelo, pa ako bude dobro, čekaće ga dobro, a ako bude zlo, čekaće ga zlo.  

9. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nesretan je onaj koji robuje dinaru, dirhemu i četverorogljastoj odori i kadifi (oholeći se nad ljudima) koji, ako mu se što da, zadovoljan je, a ako mu se ne da, ljuti se i dođe mu zlo, a kad se šta traži, (od njega se ništa) ne izvuče. Blago robu koji drži za uzdu svoga konja u ime Allaha, poprašene svoje kose i prašnjavih nogu; ako je na straži, dobro čuva stražu, ako je u pozadini, dobro je osigurava, ako neko traži dozvolu, on mu ne dozvoljava, a ako se kod njega za što zauzima, ne usvaja se.”  

Vjerodostojan – Sličan hadis bilježi i imam Buhari

Objašnjenje

U ovom se hadisu govori o ljudima čija je prva i posljednja briga na ovom svijetu gomilanje imetka. Takvi će na ovom svijetu neizostavno nastradati. Znak ove vrste ljudi jeste da oni pohlepno teže ka dobrima ovog svijeta, pa ako im se dadne, zadovljni su, a ako im se uskrati, srde se. Ovdje je spomenuta i druga kategorija ljudi. To su oni koji teže Allahovom zadovoljstvu i nagradi na budućem svijetu. Ova kategorija ne teži ugledu niti popularnosti. Oni se pokoravaju Allahu i Poslaniku. Njihovo je obilježje to što ne vode previše brige o izgledu, to što su zadovoljni ma gdje ih se postavilo, to što ih ljudi nipodaštavaju, to što ne obnašaju nikakve funkcije, to što im se ne daju privilegije i pravo na zauzimanje. I pored svega toga, njihovo će prebilaviše džennet biti.  

10. Ebu Hurejra, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: “Vi ćete se natjecati za vlast, a to će uzrokovati žalost na Sudnjem danu. Divnog li dojenja, a lošeg li odbijanja (od dojke)!”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari

Objašnjenje

Hadis upozorava na ogromnu odgovornost vlasti i svega što je u tom značenju, kao što je sudstvo, te na veliku odgovornost i ispit na Sudnjem danu zbog nje, opominje onoga ko je traži i želi, a nije podoban za nju, za razliku od onoga ko se zaduži njome ne tražeći je, a podoban je za to i obnaša je pravedno. Takav će biti pomognut da je obnaša, kao što je to pojašnjeno u drugim hadisima. U hadisu, vlast je metaforično nazvana “divnom dojiljom” zbog blagodati koje donosi u vidu imetka, ugleda, naredbodavne vlasti i sl., a “loše odbijanje (od dojke)” simbolizira sve ono što čovjeka čeka na Sudnjem danu, kajanje i gubitak.

11. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, veli da je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dunjaluk je zatvor za vjernika, a mjesto uživanja za nevjernika.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Kad je riječ o vjerniku, ovaj je svijet zatvor za njega u odnosu na užitak koji mu je Svevišnji Allah pripremio na ahiretu. A kad se radi o onom koji ne vjeruje, za njega je dunjaluk mjesto užitka u odnosu na neprekidnu kaznu kojom će biti kažnjen na ahiretu.

12. Od Hakima ibn Hizama, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Tražio sam od Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa mi je dao, pa sam opet tražio, pa mi je dao, pa sam opet tražio, pa mi je dao. Zatim je rekao: ‘O Hakime, zaista je ovaj imetak sladak i zelen, pa ko ga uzme velikodušno i darežljivo, imat će u njemu berićet, a ko ga uzme pohlepno, neće u njemu imati berićet i bit će kao onaj koji jede, a ne može se najesti. Gornja ruka (koja daje) bolja je od donje ruke (koja prima)!’ Rekao sam: ‘O Allahov Poslaniče, tako mi Onoga Koji te je poslao sa Istinom, nikad više neću od nekoga uzeti do odlaska sa dunjaluka!'” Ebu Bekr pozivao je poslije Hakima da mu da dar, i on je odbio od njega išta uzeti. Zatim ga je Omer pozivao da mu da poklon, ali je i njega odbijao. Tada je rekao (Omer): “O muslimani, uzimam vas kao svjedoke protiv Hakima, da sam mu ja davao njegovo pravo koje mu je Allah dao iz ovoga plijena, pa ga on odbija uzeti!” Tako Hakim nije ništa uzeo ni od koga poslije Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, sve do svoje smrti.  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Značenje hadisa: Hakim b. Hizam je jedne prilike došao kod Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i tražio nešto imetka, pa mu je Poslanik dao. Potom je opet tražio pa mu je Poslanik ponovo dao, potom je opet tražio i opet mu je Poslanik dao. Zatim je Hakimu rekao: “O Hakime, zaista je ovaj imetak sladak i zelen…”, tj. imetak je drag i čovjek ga želi i voli i trudi se da dođe do njega, kao što voli lijepo i sočno voće za kojim pogledi žude i koje je slatko i ukusno. Zatim je rekao: “Ko ga uzme velikodušno i darežljivo bez navaljivanja da ga dobije imat će u njemu berićet”, tj. Allah će mu dat napredak i on će se povećati, pa makar ga bilo malo, a njegovom vlasniku Allah će dati da bude zadovoljan onim što ima, tako da će biti bogate duše, smirenog srca i živjet će sretno. “a ko ga uzme pohlepno”: sa očekivanjem, težnjom i žudnjom, neće u njemu imati berićet, blagoslov i napredak niti će biti zadovoljan, nego će osjećati siromaštvo pa makar posjedovao riznice zemlje. U ovom značenju postoji hadis kod Muslima: “Ja samo čuvam i dijelim imetak, pa kome ga dadnem velikodušno i darežljivo, imat će u njemu berićet, a ko ga uzme traženjem i pohlepno, neće u njemu imati berićet i bit će kao onaj koji jede, a ne može se najesti”, kao onaj koji je željan nečega, koliko god da jede, ne može se najesti. Ako je ovakvo stanje onog ko uzima pohlepno, kako li je tek stanje sa onim koji prosjači. On je još dalji i dalji, zato je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao Omeru:“Kada ti dođe nešto od ove imovine, a ti ga nisi tražio niti ga je tvoja duša priželjkivala, uzmi ga! A ono što ti ne dođe tako, ne traži ga sebi!” Znači: kad ti nešto dođe a žudio si i tražio to, ne uzimaj ga a i kada ti dođe prosjačenjem, ne uzimaj. “Gornja ruka bolja je od donje ruke!”, ruka koja dijeli bolja je od ruke koja traži, jer je sama po sebi gornja i izdignuta iznad poniženja traženja, za razliku od one koja se izložila poniženju i umanjila svoju čast. Tada se Hakim b. Hizam zakleo Onim Koji je poslao Muhammeda sallallahu ‘alejhi ve sellem, da neće više nikad nikog ništa pitati i od njega tražiti. Rekao je: “O Allahov Poslaniče, tako mi Onoga Koji te je poslao sa Istinom, nikad više neću od nekoga uzeti do odlaska sa dunjaluka!” Preselio je Poslanik i hilafet je preuzeo Ebu Bekr koji mu je davao imetak, a on ga nije uzimao, zatim je preselio Ebu Bekr, a hilafet je preuzeo Omer koji mu je isto davao imetak, pa je dobio da uzme. Omer je rekao: “O muslimani, uzimam vas kao svjedoke protiv Hakima, da sam mu ja davao njegovo pravo koje mu je Allah dao iz ovoga plijena, pa ga on odbija uzeti!” Omer je to rekao kako to ne bi bio dokaz protiv njega na Sudnjem danu i kako bi se pred ljudima od toga očistio. I pored svega toga, Hakim je ustrajao u svojoj odluci i nije uzimao od njega ništa sve do smrti.  

13. Od ‘Amra ibn ‘Aufa el-Ensarija, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, poslao Ebu Ubejdu b. Džerraha u Bahrejn da donese džizju (glavarinu) iz tog područja. Ebu Ubejde je stigao s imetkom iz Bahrejna, te su ensarije čule za dolazak Ebu Ubejde i na sabah-namazu se sreli sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. Pošto se on okrenuo, oni su došli pred njega. Kad ih je vidio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osmijehnuo se i rekao: “Mislim da ste čuli da je Ebu Ubejde nešto donio?” “Da.”, Allahov Poslaniče, odgovoriše oni, a on reče: “Radujte se i očekujte ono što će vas obradovati. Tako mi Allaha, ja se za vas ne bojim siromaštva, nego se bojim da vam se pruži bogatstvo ovog svijeta, kao što je pruženo onima prije vas, pa da se budete natjecali u njemu kao što su se oni natjecali i ono vas upropasti kao što je upropastilo njih.”  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, poslao je Ebu ‘Ubejdu u Bahrejn kako bi uzeo džizju. Kada se Ebu ‘Ubejde vratio sa imetkom, to su čule Ensarije, pa su došle na sabah namaz kako bi se sastali sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je Poslanik završio sa namazom, oni su mu prišli, a on se nasmješio, jer je znao da su došli zbog imetka. On im je kazao: “Da niste čuli o dolasku Ebu Ubejde iz Bahrejna?” Oni rekoše: “Jesmo, o Allahov Poslaniče, pa smo došli da uzmemo svoj udio.” Tada im je Poslanik kazao da se za njih ne boji siromaštva, jer je siromašan u većini slučajeva bliži istini od bogatog, nego da se boji za njih da im se ne otvore vrata dunjaluka, pa da se počnu natjecati u sticanju imetka, tako da tada čovjeku neće biti dovoljno ono što mu dođe, nego će željeti još više, bez obzira na koji način došao do toga i neće paziti da li je halal ili haram. Nema sumnje da je ovakvo natjecanje pokuđeno i da čovjeka udaljava od Ahireta, i da ga vodi u propast kao što su propali i oni prije.

14. Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Allahu moj, nema pravog života osim ahiretskog.”  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Lijep, sretan i ugodan je samo život na Onome svijetu, dok je ovaj svijet, bez obzira koliko bio lijep, prolazan.

15. “Prokleto je na dunjaluku sve, osim spominjanja Allaha i tome slično (tj. i drugih vidova pokornosti), i učenjaka i onoga koji uči.”  

Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Ibn Madže

Objašnjenje

Sav dunjaluk i svi ukrasi na njemu u Allaha su prokleti, jer odvraćaju stvorenja od cilja zbog kojeg su stvoreni, a to je obožavanje Allaha, Jednog Jedinog, i provođenje Njegovog zakona. Nije proklet zikr i njemu slično (što Allah voli), kao ni učenje i poučavanje, jer je to jedan od ciljeva stvara.

16. Od Džabira, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao kroz pijacu, dok je svijet stajao sa strana, pa je prošao pored krepalog, čulavog (s malim ušima) jareta i uzeo ga za uho, a zatim rekao je: “Ko želi ovo kupiti za dirhem?” Odgovoriše: “Niko za njega ne bi ništa dao, i ne znamo šta bismo s njim radili!” Zatim je on ponovo rekao: “Pa biste li voljeli da je on vaš?” Oni odgovoriše: “Tako nam Allaha, da je živ, bilo bi sramota, jer je s malim ušima, a kamoli još kad je mrtav.” On tada reče: “Tako mi Allaha, dunjaluk je bezvrjedniji kod Allaha, nego što je ovo (jare) kod vas.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Džabir, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao kroz pijacu gdje je bilo jedno krepalo, čulavo (s malim ušima) jare, pa ga je uzeo za uho, podigao, a zatim rekao je: “Ko želi ovo kupiti za dirhem?” Odgovoriše: “Niko za njega ne bi ništa dao, i ne znamo šta bismo s njim radili!” Zatim je on ponovo rekao: “Pa biste li voljeli da je on vaš?” Oni odgovoriše da ne bi voljeli. On tada reče: “Tako mi Allaha, dunjaluk je bezvrjedniji kod Allaha, nego što je ovo (jare) kod vas.” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, želio je ashabima i svojim sljedbenicima pojasniti da je ovaj svijet kod Allaha manje vrijedniji od ovog krepalog magarca, od kojeg normalni i zdravi ljudi bježe. Ovo je stanje dunjaluka u poređenju sa Ahiretom. Ovaj svijet kod Allaha nema vrijednosti i nije vrijedan ni koliko krilo mušice, kao što se navodi u predaji koju prenosi Sehl b. Sa'd, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Da ovaj svijet kod Allaha vrijedi koliko i krilo mušice, nevjernik se na njemu ne bi napio ni gutljal vode.” Ispravnim ga smatra šejh Albani u djelu Sahihu ve daifu Suneni Tirmizi, br. 2320. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, želio je da podstakne svoje ashabe i sljedbenike da dunjaluk koriste kao sredstvo za stizanje do onoga što Allah želi, a ne da im on bude cilj, što bi ih odvelo u propast.

17. „Jedne prilike je Omer, radijallahu ‘anhu, spomenuo šta je sve ljude zadesilo (šta sve imaju) vezano za ovaj svijet, te je kazao: ‘Znam da je bilo dana kada vaš Poslanik nije imao ni najlošijih hurmi da njima napuni stomak.'“ Muslim  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Jedne prilike je Omer, radijallahu ‘anhu, spomenuo šta je sve ljude zadesilo (šta sve imaju) vezano za ovaj svijet, nakon što su osvojili mnoga područja i stekli plijen, te je kazao: ‘Znam da je bilo dana kada je vaš Poslanik bio gladan i nije imao ništa da napuni stomak osim najlošijih hurmi. Kunuzi rijadi-s-salihin, 7/300. Ibnul-Dževzi, Kešful-muškil min hadisi-s-sahihajni, valorizacija: Husejn Bevab, Darul-vatan, Rijad, 1/14.

18. Ibn Abbas, Enes b. Malik, Abdullah b. Zubejr i Ebu Musa El-Eš'ari, radijallahu ‘anhum, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Kada bi čovjek imao punu dolinu zlata, zaželio bi da ima dvije doline, i njegova usta neće ništa napuniti do prašina; a Allah prima pokajanje od onog ko se pokaje.“  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari

Objašnjenje

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazuje nam da, kada bi čovjek imao dolinu punu zlata, zaželio bi, zbog svoje pohlepe, da ima dvije takve doline, te da neće prestati u svome nastojanju da stekne dobro ovoga svijeta sve dok ne umre, i dok mu se utroba ne napuni kaburskom zemljom.

19.Od Abdullaha b. Amra b. el-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sretan je i spašen onaj koji je primio islam, kome je njegova opskrba tolika da mu je dovoljna i kome je Allah dao da je zadovoljan onim što ima.” Ebu Muhammed Fedala b. Ubejd el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Blago (tuba) onome ko bude upućen u islam, ko bude imao potrebnu opskrbu i njome bude zadovoljan.”  

Hadis je sahih sa svoja dva lanca prenosilaca – Hadis bilježi Tirmizi

Objašnjenje

Tuba je drvo u džennetu, a to je, ustvari, radosna vijest onome ko bude usmjeren ka islamu, kome je ono što ima dovoljno da živi, pa ga ne odvraća od obaveza i ne čini onim ko prelazi granice. Dakle, vid potpune blagodati jest da Allah čovjeka opskrbi onim što mu je dovoljno i da mu uskrati ono što bi ga učinilo oholnikom koji prelazi granice.

20.Prenosi se da je Enes, radijallahu anhu, kazao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je devu kojoj je bilo ime Adba, kojoj se nije moglo uteći, ili gotovo da joj se nije moglo uteći, pa je došao jedan nomad na mladom devcu i utekao joj. To je muslimanima bilo teško. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je to primijetio i rekao: ‘Allah je Sebi uzeo za dužnost da se na ovom svijetu ništa ne uzdiže, a da On to ne spusti.'“ (Buhari)  

Vjerodostojan – Sličan hadis bilježi i imam Buhari

Objašnjenje

Ashabi su smatrali da Poslanikovoj devi ništa ne može ili gotovo da ne može uteći, pa je došao neki beduin čija ju je deva pretekla. To je teško palo ashabima, pa je Poslanik, znajući za ono što je u prsima njihovim, kazao: “Allah je Sebi uzeo za dužnost da se na ovom svijetu ništa ne uzdiže, a da On to ne spusti.” Svakom uzdizanju vezanom za ovaj svijet dođe kraj, pa ako se zbog tog uzdizanja javi kod čovjek sopstveno uzdizanje, onda poniženje dođe brže, jer poniženje je vid kazne. A ako ne bude ništa od toga, onda se kad-tad mora spustiti. U riječima: “…na ovom svijetu” dokaz je da ono što se od ahiretskih stvari uzdigne (poput dobrih djela) neće biti poniženo, jer Allah kaže: “Allah će na visoko stepene uzdići one koji vjeruju i one kojima je znanje darovano” (el-Mudžadela, 11). Sve dok su ljudi u imanu i dok se bave znanjem, Allah ih neće poniziti, nego će im spomen uzdignuti i stepene velike na ahiretu dati.

21. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu ‘anhu, prenosi predaju koju vezuje za Poslanika, sallallahu a'lejhi ve sellem: “Ne posvećujte se imetku pa da zavolite dunjaluk.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, upozorava na posvećivanje dunjaluku i trčanje za njegovim vrijednostima sakupljajući imetak raznovrsnom trgovinom, industrijom i nekretninama pa da to bude uzrok potpunom zanemarivanju budućeg svijeta, zbog čega su ljudi i stvoreni.

22. Od ‘Ukbe b. Amira, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao na mjesto šehida Uhuda nakon osam godina, i dovio kao da se oprašta sa živima i mrtvima, zatim se popeo na minber i rekao: “Ja sam vaš predvodnik i svjedočim za vas, naše mjesto susreta će biti Havd i ja ga sada vidim sa ovog mjesta. Ne bojim se za vas širka (vraćanja u idolopoklonstvo), ali se bojim natjecanja u dunjalučkim dobrima.” Rekao je ‘Ukbe b. Amir: “Ovo je bio posljedni put da sam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” (Hadis je muttefekun alejhi) U drugoj predaji ovog hadisa stoji: “Ali se bojim da ćete se natjecati u dunjalučkim dobrima i boriti međusobno, pa ćete zbog toga biti upropašteni kao što su upropašteni i oni prije vas.” Rekao je Ukbe: “Posljednji put sam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na ovom minberu.” U drugoj predaji stoji da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: “Ja sam vaš predvodnik i vaš svjedok, i ja, tako mi Allaha, sad vidim svoj Havd. Meni su uistinu dati ključevi zemaljskih rizica, i ja se ne bojim za vas da ćete se poslije mene vratiti idolopklonstvu, nego se bojim da ćete se natjecati za te riznice.”  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selllem, je otišao do Uhuda i dovio za šehide, a to je bilo osam godina nakon bitke na Uhudu. Potom se popeo na minber, sallallahu alejhi ve sellem, i držao hutbu ljudima kao da se oprašta od njih. Rekao im je kako vidi svoj Havd sa mjesta na kojem stoji i da će on biti predvonik i prvak ljudi kod Havda i da će svjedočiti za njih. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao da će njegovom ummetu biti date zemaljske riznice, te da se on ne boji za njih vraćanja u širk i idolopoklonstvo, nego se boji da će se zbog tih riznica natjecati međusobno i sukobljavati, pa da će zbog toga biti upropašteni kao prijašnji narodi. ‘Ukbe, radijallahu anhu, je rekao da je ovo bio posljednji put da je vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na minberu.

Preuzeto: (hadeethenc.com)