Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Da imam zlata koliko je brdo Uhud, ne bi me radovalo da prođe treća noć, a da od toga imam i jedan dinar – osim da nešto ostavim za (izmirenje) dug(a).“ Vjerodostojan – Hadis je muttefekun alejh, a ovo je Buharijeva verzija.
Objašnjenje
Kada bih posjedovao količinu čistog zlata koliko je brdo Uhud, sve bi dao na Allahovom putu i ne bih ostavio ništa osim onoliko koliko mi je potrebno da izmirim obeveze i vratim dugove
Od Sehla ibn Sa'da es-Sa'idija, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: “Došao je neki čovjek Vjerovjesniku, sallallahu a'lejhi ve sellem, pa je rekao: ‘O Allahov Poslaniče, uputi me na djelo zbog kojeg će me, kada ga uradim, zavoljeti i Allah i ljudi.’ On mu je odgovorio: ‘Odreci se dunjaluka volit će te Uzvišeni Allah, a odreci se onoga što je u rukama ljudi volit će te i ljudi.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, tražeći od njega da ga uputi na neko djelo koje kada uradi biće mu uzrokom da ga Uzvišeni Allah zavoli i zavolit će ga i ljudi. On ga je uputio na općenitu, generalnu, potpunu aktivnost koja će uzrokovati da ga zavoli Uzvišeni Allah, a i ljudi, pa mu je rekao, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Odreci se dunjaluka”, tj., ne traži od njega osim ono što ti je potrebno, a odreci se viška i onoga što ne koristi onosvjetski, čuvaj se onoga u čemu je šteta za tvoju vjeru, odreci se dunjaluka kojeg međusobno koriste ljudi, pa kada između tebe i drugoga bude neko pravo ili ugovor, onda se ponašaj kao što je došlo u hadisu: “Uzvišeni Allah se smilovao čovjeku koji je tolerantan kod prodaje, kod kupnje, kod suđenja, i kad se od njega traži da presudi”, da bi bio voljen kod ljudi i da bi ti se Uzvišeni Allah smilovao.
ez-Zubejr ibnul-‘Awwam je,
kada je objavljen ajet: “Zatim ćete Dan taj o blagodatima biti pitani sigurno!” (et-Tekasur, 8.), rekao: “Allahov poslaniče, o kojim blagodatima ćemo bii pitani? Tu su samo hurme i voda!?” Poslanik mu odgovori: “Bićete sigurno pitani.”
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Kada je objavljen ajet: “Zatim ćete Dan taj o blagodatima biti pitani sigurno!” To jeste, bićete pitani o tome jeste li bili Gospodaru zahvalni na tim blagodatima. ez-Zubejr ibnul-‘Awwam je tada upitao: “Allahov Poslaniče, o kakvim ćemo blagodatima biti pitani? Mi imamo samo dvije blagodati koje i ne iziskuju neko veliko ispitivanje, a to su hurma i voda!”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: “Bićete pitani o blagodatima unatoč tom stanju u kojem se nalazite. To su, ipak, dvije ogromne Allahove blagodati.”
Koristi hadisa
- Potrebno je iznimno biti zahvalan Allahu na blagodatima.
- Rob će biti pitan na Sudnjem danu o blagodatima, malo ih bilo ili puno.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: „Nije siromah onaj kojeg odbiju (zadovolje) datula-dvije ili zalogaj-dva, nego je siromah onaj koji se susteže od prošenja.“
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ovaj nam hadis pojašnjava ko je pravi siromah, ko je pohvalni siromah koji zasluže sadaku, a to je onaj ko se stidi zatražiti. Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, negirao je siromaštvo od onoga koji prosi i hoda među ljudima, moleći ih za milostinju, jer njemu ne stiže ono što mu je dovoljno. Nekada mu se dadne zekat, pa se to njegovo svojstvo otkloni. Međutim, potrebi traje kod one osobe koja ne prosi, i kojoj se ljudi ne sažaljevaju pa da mu daju sadaku (jer ne znaju da mu treba, zbog njegovog sustezanja od prošenja).
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, veli da je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dunjaluk je zatvor za vjernika, a mjesto uživanja za nevjernika.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Kad je riječ o vjerniku, ovaj je svijet zatvor za njega u odnosu na užitak koji mu je Svevišnji Allah pripremio na ahiretu. A kad se radi o onom koji ne vjeruje, za njega je dunjaluk mjesto užitka u odnosu na neprekidnu kaznu kojom će biti kažnjen na ahiretu.
Ebul-Abbas b. Sa'd Sehl es-Saidi, radijallahu ‘anhu, kaže: “Prošao je neki čovjek pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče čovjeku koji je sjedio pored njega: ‘Šta misliš o ovome?’ Čovjek reče: ‘Jedan od uglednih ljudi (plemić), mislim, ako on zaprosi djevojku, oženit će se njome, ako se zauzme za nekog, prihvatit će mu se zauzimanje.’ Pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušutio. Iza toga prođe drugi čovjek, pa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ‘Šta misliš o ovome?’ On odgovori: ‘Allahov Poslaniče, ovo je jedan od siromašnih muslimana, ovaj ako zaprosi djevojku, ona se neće udati za njega, a ako se zauzme za nekoga neće mu se zauzimanje primiti; ako bude govorio niko neće slušati šta govori.’ Na to reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Ovaj je bolji od pune Zemlje onakvih.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Značenje hadisa: “Prošli su pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dvojica ljudi. Jedan od uglednih ljudi (plemić), do čije se riječi drži u narodu, koji – kada zaprosi djevojku biva mu data, a kada nešto govori biva saslušan, a drugi čovjek je bio suprotnog stanja, jedna od slabih ljudi među muslimanima kojeg ljudi ne cijene, kada on zaprosi djevojku ne biva mu data, i kada se on za nekog zauzme ne biva mu to primljeno, i kada on nešto kaže ne biva saslušan. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “Ovaj je bolji od pune Zemlje onakvih.”, tj. bolji je kod Allaha od pune Zemlje ljudi poput onog čovjeka koji je ugledan kod svog naroda, jer Allah ne gleda u ovosvjetski ugled i u porijeklo, niti u imetak, lik, odjeću, jahalicu, i mjesto stanovanja, već gleda u srce i djelo. U hadisu stoji: “Doista Allah ne gleda u vaše likove, niti u vaše imetke, već gleda u vaša srca i u vaša djela.” Bilježi ga Muslim, br. 2564. Kada čovjek popravi svoje srce između sebe i Allaha, vrati se Allahu i postane od onih koji Ga puno spominju, koji Ga se boje, koji su Mu posvećeni, koji rade ono što On voli, takav je kod Allaha plemenit i ugledan, i takav kada nešto od Allaha zatraži On mu to ispuni.
Sevban, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: „Ko mi garantuje da neće ni od koga od ljudi ništa tražiti, ja mu garantujem Džennet.“ Sevban je rekao: “Ja garantujem.” Pa nakon toga nije ni od koga ništa tražio.
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Značenje hadisa: Onaj ko se zarekao Poslaniku da od ljudi neče tražiti ništa od imetka niti bilo kakvu pomoć, bila velika ili mala, on mu je garantovao Džennet. Netraženje od ljudi ukazuje na pouzdanje u Allaha i dokaz je velike nade i pouzdanja u Njega. Takvom će nagrada biti Džennet. Nakon što je Sevban čuo ovaj hadis, zarekao se Poslaniku da od ljudi neće ništa tražiti tako da se prenosi od njega, u verziji kod Ibn Madže, da bi mu pao bič dok je jahao, pa nije ni od koga tražio da mu doda, nego bi silazio i uzimao. Ispunio je ugovor koji je sklopio sa Poslanikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem.
Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. el-Asa, radijallahu anhuma, da je kazao: „Pokraj nas je naišao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok smo popravljali kolibu od trske, pa nas upita: ‘Šta je to?’ Rekosmo: ‘Dotrajala je, pa je popravljamo’, a on će na to: ‘Mislim da je smrtni čas bliži od toga.'“
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Ovaj ashab popravljao je kuću (u verziji koju je zabilježio Ebu Davud kaže se da ju je popravljao pomoću ilovače), pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored njih i rekao: “Mislim da je smrtni čas bliži od toga”, tj. smrtni čas je bliži od toga da ćeš popraviti svoju kuću bojeći se da će se srušiti prije negoli umreš, a možda ćeš umrijeti prije negoli se ona sruši. Popravljanje tvojih djela preče je od popravljanja kuće. Kaže imam Tibbi: “Naš boravak na ovome svijetu jest kao boravak onoga ko putem prolazi ili jahača koji je stao da se odmori u hladu nekog drveta; to brže prođe nego popravak kuće.” Iz ovog se hadisa razumije da popravljanje kuće njemu nije bilo nužno, nego ju je samo trebao ojačiti ili uljepšati, pa mu je zato Poslanik i pojasnio da je zanimanje ahiretskim stvarima preče od zanimanja onim što mu neće koristiti na onome svijetu.
Aiša, radijallahu ‘anha, kazuje da su jedne prilike zaklali ovcu, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pitao Aišu, radijallahu anha, šta je ostalo od zaklane ovce, a ona je kazala: „Ostala je samo plećka!“ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Ostalo je sve osim plećke!'“
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Tj. sve je dato u sadaku osim plećke, a Poslanik veli: sve je nama ostalo na Ahiretu osim plećke.
“Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome narodu), zdravog tijela, ima hrane za čitav dan; tome kao da je svo dunjalučko bogatstvo dato!”
Hadis je hasen (dobar) – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Ko osvane siguran u svojoj kući ili narodu, zdrav, ima ručak i večeru, kao da mu je cijeli dunjaluk sa svih aspekata sakupljen i dat.
Aiša, radijallahu ‘anhu, kaže: “Moj otac Ebu Bekr es-Sidik, radijallahu ‘anhu, imao je roba koji mu je davao dio zarađenog imetka kao svom vlasniku. Ebu-Bekr je jeo od tog imetka. Jednog dana je rob donio nešto hrane Ebu Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: ‘Znaš li ti šta je ovo?’ Ebu Bekr reče: ‘Šta je?’ Rob reče: ‘U doba džahilijjeta sam gatao jednom čovjeku, ali sam ga varao jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi naknadu za to što sam mu gatao, a što si ti pojeo.’ Tada je Ebu Bekr stavio prst (u grlo) i sve je povratio što je pojeo.” (Buhari)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Ebu Bekr es-Sidik, radijallahu ‘anhu, imao je roba koji mu je davao dio zarađenog imetka kao vlasniku, svaki dan. Jednog dana je rob donio nešto hrane Ebu Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: “Znaš li ti šta je ovo?” Ebu Bekr reče: “A šta je?” Rob reče: “U doba džahilijjeta sam gatao jednom čovjeku, ali sam ga varao jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi za to što sam mu gatao naknadu, a što si ti pojeo.” Ova naknada je haram bez obzira da li znao gatati ili ne, jer je Poslanik zabranio naknadu gatara. (bilježi Buhari 3/84., br. 2237., i Muslim, 3/1198., br. 1567. od Ebu Mesuda Ensarija) Kada je Ebu Bekr čuo za to, stavio prst (u grlo) i sve je povratio što je pojeo, kako ne bi u svoj stomak ubacio nešto što je haram, što je stečeno na haram način. (Buhari).
Preuzeto: (hadeethenc.com)
