1.Ebu Se'id i Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhuma, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Mu'mina (vjernika) ne pogodi nikakva nedaća ili bolest, niti tuga ili žalost, niti bilo kakva nezgoda, čak ni obični ubod trna, a da mu zbog toga Allah, Uzvišeni, ne oprosti dio njegovih grijeha.“  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Značenje: Ono što zadesi muslimana od bolesti, žalosti, briga, nedaća, straha, biće iskup za njegove grijehe. Ako musliman pored toga bude strpljiv i nadao se nagradi, imat će i nagradu. Nedaće mogu biti dvojake: – Nedaća zbog koje se čovjek nada nagradi od Allaha. Od takve nedaće čovjek ima dvije koristi: brisanje grijeha i povećanje dobrih djela. – Nedaća koja zadesi čovjeka pa mu bude teško i on zaboravi na nagradu. Od takve nedaće čovjek ima korist, a ona je brisanje grijeha. U svakom slučaju čovjek na dobitku: ili će mu biti oprošteni grijesi bez dobijanja nagrade jer nije se nadao nagradi i nije bio strpljiv ili će mu biti oprošteni grijesi i uz to podarena nagrada. Zato, čovjek bi trebao, čak i kada ga trn ubode, nadati se nagradi od Allaha zbog te nedaće, kako bi imao sevap uz praštanje grijeha. Ovo je Allahova blagodat koju nam je On podario zbog Svoje plemenitosti i dobrote, a ta blagodat jeste da, kada stavi čovjeka na iskušenje, nagradi ga zbog toga i grijehe mu oprosti. Napomena: Ovdje se misli na praštanje malih grijeha, dok se veliki grijesi brišu pokajanjem.  

2. Enes b. Malik, radijallahu anhu, pripovijeda da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Muazu, radijallahu anhu, koji je bio u sedlu, iza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Muaze!” ”Uvijek sam ti na raspolaganju, Božiji Poslaniče”, odgovorio je. ”Muaze!”, opet ga pozva Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Na to Muaz odgovori: ”Uvijek sam ti na raspolaganju, Allahov Poslaniče”, odgovorio je. Opet ga je pozvao, a Muaz je opet isto odgovorio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: ”Allah neće dopustiti da u džehennem uđe ijedan čovjek koji je iskreno rekao da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik.” Muaz upita: ”Božiji Poslaniče, hoću li izvijestiti svijet? Obradovat će se tome.” ”Onda bi se oslonili na to”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Muaz je izvijestio o tome na samrti, strahujući da će zgriješiti ako zataji taj hadis.  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Dok je Muaz, radijallahu anhu, bio iza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, on ga je zovnuo nekoliko puta, na šta se Muaz odazvao; kad je zovnuo treći put rekao mu je: “Allah neće dopustiti da u džehennem uđe ijedan čovjek koji je iskreno rekao da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Božiji rob i poslanik.” Muaz upita: ”Božiji Poslaniče, hoću li izvijestiti svijet? Obradovat će se tome.” ”Onda bi se oslonili na to”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Muaz je izvijestio o tome na samrti, strahujući da će zgriješiti ako zataji taj hadis.  

3. Od Mu'aza bin Džebela, radijallahu anhu, prenosi se da је rekao:

“Jahao sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, na magarcu, ра mi је rekao: ‘О Mu'aze! Znaš li koje је Allahovo pravo prema ljudima i koje је pravo ljudi prema Allahu?’ Rekao sam: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.’ On је rekao: ‘Zaista је Allahovo pravo prema ljudima da Ga ljudi obožavaju i da Mu ništa ne pridružuju, а pravo ljudi prema Allahu jeste da On ne kazni onoga ko Mu ništa ne pridružuje.’ Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, da li da obradujem narod tom radosnom viješću?’ Rekao је: ‘Nemoj, jer ćе zanemariti rad i na to se osloniti.”‘  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava Allahovo pravo naspram robova, i pravo robova naspram Allaha. Naime, Allahovo pravo je da samo Njega robovi obožavaju i nikoga da Mu ne pridružuju (ne čine širk), a pravo robova je da Allah ne kazni onoga ko Mu nije nikoga pridružio u bilo kojem Njegovom pravu. Nakon toga, Mu'az je upitao: “Allahov poslaniče, da li da ljude obradujem sa ovom blagodati?” Allahov Poslanik mu je zabranio da prenese spomenuto, bojeći se da se ljudi ne oslone na to.  

Koristi hadisa

Pojašnjenje Allahovog prava kojim je obavezao Svoje robove, a to je da samo Njega obožavaju i nikoga više. 

Pojašnjenje prava robova kojeg imaju kod Allaha kojim je On sam Sebe obavezao iz blagodati prema njima. To je da uvede u Džennet one koji Ga budu obožavali, te da ih ne kazni. 

U ovom hadisu se nalazi izuzetna radosna vijest za one koji samo Allaha obožavaju i ne pridružuju Mu nikoga. Njihovo prebivalište će biti Džennet. 

No, Mu'az je ipak prenio ovaj hadis ljudima prije smrti, bojeći se da ne učini grijeh skrivanja znanja. 

Treba imati na umu da se neki hadisi ne trebaju kazati određenim ljudima iz bojazni da ih ne shvate na pravilan način. Kao primjer se mogu navesti hadisi na kojima se ne zasniva neka konkretna praksa. 

Muslimani grešnici će biti pod Allahovim htijenjem. Ako bude htio, kaznit će ih, a ako bude htio, oprostit će im. U svakom slučaju, njihovo konačno prebivalište biće Džennet.

4. Džabir, radijallahu anhu, prenosi

da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa ga je upitao: “Allahov Poslaniče, koje su to dvije obavezujuće stvari?” On mu odgovori: “Ko umre ne čineći širk Allahu, ući će u Džennet; a ko umre čineći Mu širk, ući će u Džehennem.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Dakle, neki čovjek je upitao Allahovog Poslanika o onome što će neminovno odvesti čovjeka u Džennet i onome što će ga odvesti u Džehennem. Allahov Poslanik mu je pojasnio da je ono što će odvesti čovjeka u Džennet, to da umre kao monoteista, tj. da je samo Allaha Jedinog obožavao, te Mu nikoga nije pridružio u Njegovom pravu. S druge strane, ono što će neminovno čovjeka odvesti u Džehennem, to je da umre kao mnogobožac (ar. mušrik), tj. da je činio Allahu širk u uluhijjetu, ili rububijjetu ili u Njegovim imenima i svojstvima.  

Koristi hadisa

Vrijednost tevhida se ogleda u tome da onaj ko umre ne čineći Allahu širk, ući će u Džennet. 

Opasnost širka se ogleda u tome da onaj ko umre čineći Allahu širk, završit će u Džehennemu. 

Muslimani grešnici će biti pod Allahovim htijenjem. Ako bude htio, kaznit će ih, a ako bude htio, oprostit će im. U svakom slučaju, njihovo konačno prebivalište biće Džennet.

5. Prenosi Abdullah bin ‘Amr, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao:

“Pozvaće se čovjek iz mog ummeta na Sudnjem danu pred svim stvorenjima, pa će mu se pokazati devedeset i devet sidždžila/deftera (grijeha), svaki je dokle pogled dopire, zatim će mu Allah reći: ‘Da li poričeš išta od ovoga?’, pa će odgovoriti: ‘Ne, Gospodaru.’ Uzvišeni će ga tada upitati: ‘Jesu li ti nepravdu učinili Moji pisari (meleki) čuvari?’ Zatim će kazati: ‘Imaš li naspram toga dobrog djela?’ Onda će se ovaj čovjek pobojati i odgovoriti: ‘Ne.’ Allah će mu kazati: ‘Naprotiv, ti kod nas imaš dobrih djela i zaista ti neće biti učinjena nepravda danas!’ Tada će se izvaditi kartica na kojoj će pisati: ‘Svjedočim da nema boga osim Allaha, da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik.’ Pa će reći ovaj čovjek: ‘Gospodaru, šta je ova kartica naspram svih ovih sidždžila/deftera.’ Allah će reći: ‘Doista ti se neće učiniti nepravda!’ Onda će se staviti ovi sidždžili na jedan tas, a kartica na drugi tas vage, pa će zalepršati sidždžili i pretegnuti kartica. Ništa nije teško kao Allahovo ime.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas obavještava da će Allah na Sudnjem danu pred svima izabrati jednog čovjeka kako bi ga obračunao za djela koja je radio. Potom će mu se predočiti devedeset i devet deftera na kojima su napisana njegova nevaljala djela koja je uradio na dunjaluku. Samo jedan defter je dug koliko pogled nekome može doprijeti. Zatim će Uzvišeni upitati tog čovjeka: “Negiraš li bilo šta što je zapisano u ovim defterima? Jesu li ti nepravdu učinili moji meleci, koji su zapisivali tvoja djela?” Čovjek će kazati: “Ne, moj Gospodaru.” Uzvišeni Allah će mu tada kazati: “Da li imaš opravdanje za djela koja si radio na dunjaluku, kao na primjer da si ih uradio iz zaborava, nenamjerno ili bez znanja?” “Ne, nemam nikakvog opravdanja, Gospodaru”, čovjek će odgovoriti. Uzvišeni će mu tada kazati: “Naprotiv, ti imaš kod nas jedno dobro djelo. Neće ti se nepravda danas učiniti.” Tada će se izvući kartica na kojoj će pisati: “Svjedočim da nema istinskog boga koji zaslužuje da se obožava osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik.” Uzvišeni će kazati ovom čovjeku: “Izvagaj ovo!” Čovjek će tada, čudeći se, kazati: “Šta može uraditi jedna ova kartica pored toliko deftera?” “Tebi se nepravda neće učiniti”, Gospodar će kazati. Na jedan tas vage stavit će se svi ti defteri, a na drugom će biti kartica. Svi će defteri odletjeli, a tas na kojem je kartica će ostati stabilan i tako će Allah oprostiti tom čovjeku.  

Koristi hadisa

Iznimna vrijednost tevhida, svjedočenja da nema istinskog boga mimo Allaha i njena izuzetna težina na mizanu (vagi). 

Nije dovoljno da se samo puko izgovori: “Nema istinskog boga mimo Allaha.” Neophodno je da se usto poznaje značenje toga i da se u skladu s tim postupa. 

Iskrenost i čvrsto ispravno vjerovanje (tevhid) razlog su opraštanja grijeha. 

Vjerovanje varira shodno tome koliko je iskrenosti prisutno u srcu. Neki će ljudi, naime, biti kažnjeni zbog svojih grijeha iako su potvrđivali ovo svjedočenje.

6. Od Alije b. Husejna prenosi se da je vidio čovjeka koji je dolazio na mezar Vjerovjesnikov, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i kroz rupu (na zidu) ulazio unutra i učio dovu, pa mu je on to zabranio i rekao: “lspričat ću vam hadis koji sam čuo od moga babe, on od moga djeda, a on od Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, koji je rekao: ‘Nemojte moj mezar učiniti mjestom stalnog okupljanja i nemojte svoje kuće u mezarluke pretvarati. Donosite na mene salavat, jer mi vaš selam dolazi bez obzira gdje vi bili.”‘  

Hadis je ispravan zbog mnoštva puteva i drugih predaja kojim je prenesen. – Hadis bilježi Ibn Ebi Šejbe

Objašnjenje

Alija b. Husejn, radijallahu ‘anhu, prenosi da je vidio nekog čovjeka kako kod kabura Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, uči dovu, pa mu je to zabranio, navodeći kao dokaz hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem zabranjuje da se njegov kabur učini mjestom stalne posjete i da se kuće učine mjestima u kojima se ne čini ibadet Allahu, poredeći takve kuće s kaburovima. Također, kazao je da će selam kojeg musliman uputi Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, stići do njega, bez obzira gdje se nalazio.  

7. Od Ebu Zerra, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: “Išao sam sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, po medinskom kamenjaru, pa smo ispred sebe ugledali Uhud, zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “O Ebu Zerre!” “Odazivam ti se Allahov Poslaniče!”, rekao sam, a on je rekao: “Kada bih imao zlata koliko je ovo brdo Uhud, ne bi mi pričinjavalo radost da nakon tri dana kod mene od toga ostane koliko dinar, osim onoga što bih ostavio za vraćanje duga, nego bi ga podijelio među Allahovim robovima i lijevo i desno i iza sebe.” Zatim je nastavio hodati, pa je rekao: “Zaista su bogati siromašni na Sudnjem danu, osim onih koji svoj imetak dijele i lijevo i desno i iza sebe, a malo je takvih”. Zatim mi je rekao: “Sačekaj na tom mjestu i ne odlazi dok se ne vratim.” Potom je krenuo prema noćnoj tmini sve dok se nije izgubio iz vida. Tada sam čuo povišen glas. Prepao sam se da nako nije napao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i htio sam da odem do njega, ali sam se sjetio njegovih riječi: “Sačekaj na tom mjestu i ne odlazi dok se ne vratim.”, pa sam sačekao dok se nije vratio. Zatim sam mu rekao: zaista sam čuo glas od koga sam se uplašio, a on je rekao: “Da li si ga zaista čuo?” Da, odgovorio sam. A on je rekao: “To je Džibril, došao je da mi kaže: “Ko od tvoga ummeta umre, ne pridružujući Allahu druga, ući će u Džennet.”, pa sam upitao: Čak i ako krade i zinaluk čini? “I ako krade i zinaluk čini.”, odgovorio je.  

Vjerodostojan – Muttefekun alejh

Objašnjenje

Značenje hadisa: Obavještava nas Ebu Zerr, radijallahu ‘anhu, da je išao sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, po medinskom kamenjaru, to je mjesto gdje se nalaze crne vulkanske stijene u blizini Medine, pa su pred sobom ugledali poznato brdo Uhud. Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada bih imao zlata koliko je ovo brdo Uhud, ne bi mi pričinjavalo radost da nakon tri dana kod mene od toga ostane koliko dinar, osim onoga što bih ostavio za vraćanje duga.”, odnosno sve bih podijelio na Allahovom putu, i ne bih ništa ostavio osim onoga što mi je potrebno da izmirim tuđa prava i vratim dugove, i ne bih bio sretan da nakon tri dana išta više od toga ostane kod mene. Ovo jasno ukazuje da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, od najskromnijih ljudi na dunjaluku, jer on ne želi da sakuplja i gomila imetak, osim onog što mu je potrebno da vrati dug. A on je, sallallahu alejhi ve sellem, preselio na Ahiret, dok je njegov oklop ostao u zalogu kod židova, zbog ječma koji je pozajmio za svoju porodicu. A da je dunjaluk imalo vrijedan Allahu Uzvišenom, ne bi ga uskratio Svome Vjerovijesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, dunjaluk je proklet, i prokleto je ono što je na njemu, osim spominjanja Allaha, onog što je Allahu drago, učenjaka, onih koji traže znanje i onoga što služi u pokornosti Allahu Silnom i Plemenitom. Zatim je rekao: “Zaista su bogati siromašni na Sudnjem danu.” Znači da oni sa puno imetka imaju malo dobrih dijela na Sudnjem danu, zato što se većina bogatih na dunjaluku osjeća neovisnim i oholim, te se zbog opsjednutosti i zauzetosti dunjalukom okreću od poslušnosti Allahu Uzvišenom, pa su zbog toga bogati na dunjaluku a siromašni na Ahiretu. Zatim je rekao: “Osim onih koji svoj imetak dijele i lijevo i desno i iza sebe, a malo je takvih.”, odnosno osim onih koji ispravno upravljaju svojim imetkom trošeći ga na Allahovom putu, a takvih je malo.” Zatim je rekao: “Da će onaj ko umre ne pridružujući Allahu druga ući u Džennet, pa čak ako bude krao i zinaluk činio.”, što ne znači da su krađa i blud bezazleni, naprotiv, to su teški grijesi, i zbog toga je Ebu Zerr začuđeno upitao: “I ako krade i zinaluk čini!?”, a Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “I ako krade i zinaluk čini.” To je zbog toga što Allah Uzvišeni za one koji umru sa ispravnim vjerovanjem, ali pri sebi imaju velikih grijeha, kaže: “Allah, doista, neće oprostiti da se Njemu išta u obožavanju pridružuje, a oprostit će sve mimo toga, kome On hoće!” (En-Nisa: 48.) Moguće je da takvima Allah oprosti i ne kazni ih, a moguće je i da ih kazni, ali ako ih i kazni njihovo krajnje utočište će biti u Džennetu, jer će svako ko ne bude širk činio i ne bude radio ono što izvodi iz vjere ući u Džennet. A oni koji umru kao nevjernici, oni će vječno boraviti u vatri i njihova djela će propasti. I munafici su govorili Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, “Svjedočimo da si ti Allahov Poslanik.” (El-Munafikun, 1.) I spominjali su Allaha, ali vrlo malo, i klanjali su, međutim: “Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu.” (En-Nisa, 142.), ali i pored toga oni će na samom dnu Džehennema biti. Takođe nam ovaj hadis ukazuje na vrijednost zuhda i skromnosti, te da ne priliči čovjeku da bude opsjednut imetkom već da mu dunjaluk bude u ruci a ne u srcu, a da srce okrene ka Allahu Uzvišenom. I zaista je ovo potpuna i savršena skromnost, a nije skromnost da se čovjek odrekne ovosvjetskih ljepota, već uzmi od dunjaluka ono što ti je dozvoljeno i ne zaboravi svoj udio na njemu, ali učini da ti to bude u ruci, a ne u srcu, i to je ono najbitnije.

8. Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi

da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, te da mu je rekao: “Allahov Poslaniče, nisam ostavio ni jedan grijeh, a da ga nisam učinio.” Poslanik će mu na to: “Svjedočiš li da nema istinskog boga mimo Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik?” tri puta ponovivši. “Da”, odgovori čovjek. “To svjedočenje prelazi preko tih grijeha”, odgovori mu Poslanik.  

Vjerodostojan – Hadis bilježi Ebu J'ala

Objašnjenje

Neki čovjek je došao Allahovom Poslaniku, te mu je rekao: “Allahov poslaniče, sve što sam mogao od grijeha da uradim, uradio sam. Nisam ostavio ni jedan ni mali niti veliki grijeh, a da ga nisam uradio. Hoće li mi biti oprošteno?” Poslanik mu reče: “Svjedočiš li da nema istinskog boga mimo Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik?” Tri puta mu je to pitanje postavio, a čovjek mu je potvrdno odgovorio. Nakon toga, Poslanik mu je ukazao na vrijednost dva šehadeta (svjedočenja), kako ono briše grijehe, te kako pokajanje odagnava ono što mu je prethodilo.

Koristi hadisa

Izuzetna vrijednost dva svjedočenja, ako se iskreno potvrde, budući da oni nadvladavaju grijehe. 

Prihvatanje islama briše ono što mu je prethodilo. 

Iskreno pokajanje uklanja grijehe koji su prethodno bili počinjeni. 

Ponavljati nešto tokom podučavanja je od upute Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. 

Vrijednost dva svjedočenja s obzirom da su oni uzrok toga da se čovjek sačuva Džehennema.

9. Od Hurejma bin Fatika, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao:

“Djela ima šest, a ljudi četvero. Dva djela su obavezujuća, zatim slijedi djelo za koje će čovjek na isti način biti nagrađen ili kažnjen, potom djelo za koje će čovjek imati desetorostruku nagradu i djelo za koje će čovjek biti sedamsto puta nagrađen. Naime, dva djela koja su obavezujuća, to je da čovjek umre ne čineći Allahu širk, ući će u Džennet; te da onaj ko umre, a činio je Allahu širk, ući će u Džehennem. Djelo za koje će čovjek na isti način biti nagrađen je dobro djelo koje čovjek čvrsto odluči da uradi, biće mu upisano jedno dobro djelo. S druge strane, onaj ko uradi loše djelo biće mu upisano isto tako, samo jedno loše djelo. Nadalje, ko uradi neko dobro djelo imat će za njega desetorostruku nagradu, a ko udijeli na Allahovom putu imat će sedamsto puta uvećanu nagradu. Što se tiče ljudi, imamo ljude kojima je dato na ovom svijetu, a ne i na onom, zatim ljude kojima je dato na onom svijetu, a ne i na ovom, potom imamo ljude koji su uskraćeni dobra i na ovom i na onom svijetu i na koncu, imamo ljude kojima je dato i na ovom i na onom svijetu.”  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Ahmed

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas u ovom hadisu obavještava da imamo šest vrsta djela i četiri vrste ljudi. Šest vrsta djela su:

1. Ko umre ne čineći Allahu širk, biće mu obavezan Džennet.

2. Ko umre čineći Allahu širk obavezno će mu Džehennem biti vječno prebivalište.

To su dva djela koja su obavezujuća.

3. Dobro djelo koje čovjek čvrsto odluči da uradi. Naime, ko istinski odluči da uradi dobro djelo, a Allah će znati da li je to tako, a potom ga nešto spriječi u njegovom izvršenju, biće mu upisano jedno dobro djelo.

4. Loše djelo koje čovjek uradi, biće mu upisano samo kao jedno.

Za ova dva djela čovjek će biti istom mjerom nagrađen ili kažnjen.

5. Dobro djelo za koje slijedi desetorostruka nagrada. Naime, ko čvrsto odluči da uradi dobro djelo, te ga potom i uradi, biće mu upisano kao da je učinio deset dobrih djela.

6. Dobro djelo koje se sedamsto puta uvećava. To je udjeljivanje na Allahovom putu. Ko uradi ovo dobro djelo, biće mu upisano sedamsto dobrih djela iz Allahove ogromne dobrote i plemenitosti prema Svojim robovima.

Ljude možemo podijeliti u četiri vrste, a to su:

1. Ljudi kojima je data na ovom svijetu obilna opskrba u kojoj uživaju, međutim nije im podaren udio na onome svijetu, te će zbog toga završiti u Džehennemu. Ovo se odnosi na bogatog nevjernika.

2. Ljudi koji su uskraćeni velike opskrbe na ovom svijetu, međutim ona im je data na onom svijetu pa će uslijed toga ući u Džennet. Ovdje se radi o siromašnim vjernicima.

3. Ljudi kojima nije data opskrba ni na ovom svijetu, niti na onom. To su siromašni nevjernici.

4. Ljudi kojima je data obimna opskrba i na ovom i na onom svijetu. Bogati vjernici su ti srećnici.  

 Koristi hadisa

Veličanstvene su Allahove blagodati prema Njegovim robovima budući da On višestruko nagrađuje za dobra djela. 

Allahova pravda i plemenitost. On nas, naime, za loše djelo iz Svoje pravde kažnjava u istoj mjeri. 

Kako li je gnusan širk! Ko čini širk i umre na tome, biće mu uskraćen Džennet. 

Pojašnjenje vrijednosti udjeljivanja na Allahovom putu. 

Višestruko nagrađivanje za udjeljivanje na Allahovom putu počinje od sedamsto puta uslijed toga što to djelo pomaže da Allahova riječ bude gornja. 

Pojašnjenje različitih vrsta ljudi. 

Na dunjaluku se opskrba daje i vjerniku i nevjerniku, ali na onom svijetu opskrba je rezervisana samo za vjernike.

10. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu,

da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao svom amidži: “Reci: ‘nema istinskog boga mimo Allaha’, riječi sa kojima ću se zauzimati za tebe na Sudnjem danu.” Amidža mu reče: “Da mi neće pleme Kurejš prigovarati govoreći: ‘Na to ga je samo žalost navela’, obradovao bih te sa njima.” Uzvišeni je povodom toga objavio: “Ti, doista, ne možeš dati Uputu kome bi ti volio, jer Allah upućuje koga On hoće, i On najbolje zna one koji će Uputu slijediti.” (El-Kasas, 56).  

Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim

Objašnjenje

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je zamolio svoga amidžu Ebu Taliba u smrtnim mukama da izgovori: “Nema istinskog boga mimo Allaha”, kako bi se sa tim zauzeo za njega na Sudnjem danu. Međutim, on to nije prihvatio bojeći se da ga Kurejš neće grditi govoreći: “On je primio islam samo zbog straha od smrti i slabosti!” Osim toga, kazao je Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Da nije toga, unio bih ti radost u srce sa tim svjedočenjem i ispunio bih ti želju.” Uzvišeni Gospodar je tada objavio ajet u kojem naznačava da Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ne može nikome da podari uputu. To samo Allah može i niko drugi, a Poslanik može samo da ljudima pojašnjava i da ih podučava istini.  

Koristi hadisa

Istina se ne smije zanemariti zbog govorkanja ljudi. 

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, može samo da pojasni uputu, a ne može je nikome podariti. 

Propisano je posjetiti bolesnog nevjernika kako bi se pozvao u islam. 

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se trudio u pozivanju Allaha u svim stanjima i situacijama.

Preuzeto: (hadeethenc.com)