Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Ne činite svoje kuće grobnicama, i ne činite moj mezar svetilištem. Donosite salavat na mene, jer će on doprijeti do mene ma gdje bili.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ebu Davud
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se u kućama ne obavljaju dobrovoljni namazi, dova i učenje Kur'ana, pa da te kuće ne postanu poput kaburova. Zabranio je stalno posjećivanje njegovog kabura i stalno okupljanje kod njega, jer to vodi u širk. Naredio je da se umjesto toga donosi mnogo salavat i selam na njega, na bilo kojem mjestu na Zemlji, jer će ti selami doći do njega i nema potrebe da se stalno posjećuje njegov kabur.
Od Ebu Hurejrea, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Pet namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana iskupnici su grijeha između njih, ako se kloni velikih grijeha.” (Muslim)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Pet dnevnih namaza brišu grijehe koji se učine između njih, osim velikih. Isti je slučaj i sa džumom i ramazanom.
Od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svako dobro djelo je sadaka.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Svako dobro djelo koje čovjek uradi jest sadaka. A sadaka je sve što čovjek da od svoga imetka, i ovo obuhvata obaveznu i dobrovoljnu sadaku. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio je da se za činjenje dobrih djela ima ista nagrada kao da za dijeljenje sadake
Enes b. Malik, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Ko želi da mu se nafaka uveća i da mu se život produži, neka pazi i redovno posjećuje svoju rodbinu.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ovaj hadis podstiče na održavanje rodbinskih veza i pojašnjava vrijednosti tog djela kojim se, pored toga, ostvaruje Allahovo zadovoljstvo. Održavanje rodbinskih veza donosi dobro još na ovome svijetu, preko kojeg čovjek ostvaruje ono što mu je najdraže. Ona je uzrok da se čovjeku poveća nafaka i da mu se produži život. Kod nekih ljudi, vanjsko značenje hadisa u koliziji je sa ajetom u kojem Uzvišeni Allah kaže: “Kada nekome dođe smrtni čas, Allah ga neće odgoditi.” Odgovor na to pitanje jeste da je smrtni čas određen shodno svakom uzroku, pa ako pretpostavimo da neka osoba živi šezdeset godina ako bude održavala rodbinske veze, a četrdeset godina, ukoliko ne bude održavala, pa ako ih održava, Allah će joj produžiti život kojeg mu je odredio u slučaju da nije održavala te veze.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Rekao je Allah, džellešanuhu: ‘Za Mog roba vjernika kojem Ja uzmem nekog bliskog (voljenog), a on se strpi i nada se nagradi nema druge nagrade kod Mene osim dženneta.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da će Allah onog ko bude iskušan gubitkom bliske i drage osobe, onoga ko ima posebno mjesto kod njega, naročito ako je sa tom osobom u krvnom srodstvu, kao što su npr. sin, brat, amidža, otac, majka, ili neko od prijatelja, pa se strpi i podnese to iskušenje – nagraditi džennetom.
Ebu Abdullah (Ebu Abdurrahman) Sevban b. Budždud, radijallahu anhu, oslobođeni rob Allahovog Poslanika, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji novac koji čovjek potroši jest onaj novac koji potroši za svoju obitelj, novac koji potroši za izdržavanje svoje (ratne) životinje na Allahovom putu i novac koji potroši na svoje drugove na Allahovom putu.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Najbolji imetak kojeg čovjek potroši u neko dobro je onaj kojeg potroši na svoju porodicu, i imetak kojeg potroši na prevozno sredstvo kojeg koristi u pokornosti Allahu, džihadu i dr., i imetak koji potroši na svoje drugove u pokornosti Allahu.
Enes, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Ko odgoji dvije kćeri, i o njima se brine dok ne odrastu doći će na Sudnjem danu, pa ćemo ja i on biti kao ova dva prsta.” I sastavio je prste.
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Ovaj nam hadis ukazuje na vrijednost čovjekove brige i pažnje prema kćerkama, a razlog tome jeste što su one slabašne. U većini slučajeva, porodica ne vodi računa o njima, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko odgoji dvije kćeri, i o njima se brine dok ne odrastu doći će na Sudnjem danu, pa ćemo ja i on biti kao ova dva prsta.” I sastavio je prste, tj. kažiprst i srednji prst. Hadis ukazuje da će takav biti drug Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu, ukoliko odgoji dvije kćerke ili dvije sestre i sl. Takav će biti s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu, na šta ukazuje spajanje prstiju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Briga i pažnja u većini slučajeva biva u onome što je potrebno tijelu, poput odjeće, hrane, pića, stana, posteljine i sl. Također biva i putem obrazovanja, odgajanja, upućivanja ka onome što je dobro, i odvraćanjem od onoga što ne valja i sl. Onaj ko se brije o ženskoj čeljadi spaja između dunjalučkih i ahiretskih koristi.
Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, da je rekao: “Pitao sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posao Allahu najdraži, a on odgovori: ‘Klanjanje namaza u njegovom vremenu. ‘A onda?’ ‘Činiti dobro svojim roditeljima.’ odgovorio je on. ‘A koji je iza toga?’ ‘Borba na Allahovom putu.’, rekao je. To mi je ispričao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a da sam tražio još, on bi mi sigurno još i dodao.
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ibn Mes'ud, radijallahu ‘anhu, pitao je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o djelima koja su najdraža Allahu Uzvišenom, jer što je djelo draže Allahu, sevap i nagrada su veći i vrijedniji. Pojašnjavajući Allahu najdraže djelo, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: da je najdraže djelo Uzvišenom Allahu obavezni namaz u njegovom vremenu kojeg je precizirao Zakonodavac, jer izvršavanje namaza u preciziranom vremenu predstavlja odazivanje Allahu Uzvišenom i sprovođenje Njegove naredbe, a to je i vid pažnje prema ovoj velikoj dužnosti. Ibn Mes'ud, radijallahu ‘anhu, zbog svoje velike želje i volje za korisnim znanjem nije se zaustavio na rečenom, nego je upitao o sljedećem djelu koje je Allahu najdraže, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio da je to dobročinstvo prema roditeljima. Prvo djelo je dužnost prema Allahu, dok je drugo djelo dužnost prema roditeljima. Dužnost prema roditeljima dolazi odmah nakon dužnosti prema Allahu Uzvišenom, a kolika je važnost tog djela govori nam i činjenica da je uporedo sa pozivom u vjerovanje u Allaha u Kur'anu na više mjesta spomenuo i prava roditelja, jer obaveze prema njima su velike, imajući u vidu njihov trud i napor koji su ulagali u odgoju djece. Zatim je Ibn Mes'ud, radijallahu ‘anhu, nastavio da pita onoga ko nije šktrario, o trećem djelu koje se nalazi u ovom lancu najboljih i najdražih postupaka kod Allaha, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio da je to borba na Allahovom putu, a na važnost tog djela ukazuje i činjenica da je džihad vrhunac islama bez kojeg islam ne može opstati i putem kojeg se uzdiže i širi Allahova riječ. Napuštanjem džihada ruši se islam, nestaje snaga muslimana, uzurpira se njihova imovina i nestaje muslimanska vlast i država. On je pritvrđena obaveza svakom muslimanu, a onaj ko se ne bori i ko ne teži i ne priželjkuje učestvovanje u džihadu, umire kao osoba pri kojoj ima osobima licemjerstva.
Od Ebu Šumase el-Mehrija prenosi se da je rekao: “Bili smo kod Amra b. el-Asa, radijallahu anhu, a on je bio na samrtnoj postelji, pa je dugo plakao i okrenuo lice prema zidu. Njegov sin ga je upitao: ‘Oče moj, zar te nije Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao time i time? Zar te nije Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao time i time?’ On je tada okrenuo svoje lice prema njemu i rekao: ‘Najbolje što možemo pripremiti jest svjedočenje da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. Ja sam bio u trima etapama u životu. Niko nije mrzio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, više od mene i ništa mi nije bilo draže od toga da budem u prilici da ga ubijem; i da sam umro u tom stanju, bio bih jedan od stanovnika Vrate. A kada je Allah dao da islam uđe u moje srce, došao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: ‘Pruži mi desnu ruku da ti dam prisegu’, pa kada je pružio ruku ja sam svoju zadržao. Rekao mi je: ‘Šta ti je Amre?’, kazao sam: ‘Hoću da postavim uslov.’ On me upitao: ‘Koji je to uslov?’ Odgovorio sam: ‘Da mi bude oprošteno.’ Tada mi je Poslanik rekao: ‘Zar ne znaš da islam poništava ono što je bilo prije njega, i da hidžra poništava ono što je bilo prije nje, i da hadž poništava ono što je bilo prije njega?’ I niko mi tad nije bio draži od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti sam koga poštovao kao njega, niti sam ga se mogao nagledati diveći mu se; kada bi neko zatražio da ga opišem, ne bih mogao jer ga se nisam nagledao. Da sam umro u tom stanju, nadao bih se da sam jedan od stanovnika dženneta. Zatim sam preuzeo neke obaveze (vladavinu), i ne znam kakvo je moje stanje u tome. Kada umrem, neka ne ide za mnom ona koja oplakuje i neka se ne nose baklje (vatra). Kada me budete zakopavali, bacajte na mene zemlju pomalo i ostanite pored mog kabura toliko dugo koliko treba da se zakolje deva i podijeli njeno meso, e da osjetim vaše prisustvo i vidim kako ću odgovoriti izaslanicima moga Gospodara.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Neki drugovi Amra b. el-Asa došli kod njega dok je bio na samrtnoj postelji, te je gorko zaplakao i okrenuo svoje lice prema zidu. Sin ga je tad upitao: “Zašto plačeš, oče, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao te džennetom?” On reče: “Sinčiću moj, ja sam bio u trima različitim stanjima…” Rekao je da je mrzio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da ga niko nije mrzio više od njega, te da je priželjkivao da bude u prilici da ga ubije. To je najgore stanje kufra, sve dok Allah nije dao da islam uđe u njegovo srce, pa je otišao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Allahov Poslaniče, pruži ruku da ti dam prisegu na islam.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio najljepšeg ahlaka, pružio mu je ruku, ali je Amr zadržao svoju ruku, ne iz oholosti, nego želeći da nešto potvrdi. Upitao ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Šta ti je?” Amr odgovori: “Allahov Poslaniče, hoću da postavim uslov (za prihvatanje islama). Tražim da mi Allah oprosti ono što je bilo prije od kufra.” Ovo je bila njegova najveća briga – da postavi uslov da mu Allah oprosti, misleći da Allah neće oprostiti ono što je bilo prije, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Zar ne znaš da islam poništava ono što je bilo prije, i da hidžra poništava ono što je bilo prije nje, i da hadž poništava ono što je bilo prije.” Što se tiče islama, on poništava ono što je bilo prije njega. Na to izravno ukazuje ajet: “Reci onima koji ne vjeruju: ako se okane, bit će im oprošteno ono što je prije bilo; a ako se ne okane – pa, zna se šta je s drevnim narodima bilo” (el-Enfal, 38). Što se tiče hidžre, ukoliko čovjek napusti mjesto kufra (nevjerstva) u kome živi, to mu poništava ono što je bilo prije. Hadž također poništava ono što je prije njega, na temelju hadisa: “Za primljen hadž nema druge nagrade osim dženneta.” Amr, radijallahu anhu, dao je prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i zavolio ga toliko jako da mu je on bio draži od svega drugog, i nije mogao izravno gledati u njega diveći mu se. Neka je slavljen Onaj Koji upućuje ljude! Još jučer ga je mrzio žestokom mržnjom da je priželjkivao da ga ubije, a sada ne može podići pogled prema njemu koliko mu se divi, niti je mogao da ga opiše jer ga se nije dovoljno nagledao, niti ga je pogledom potpuno obuhvatio, iz svog respekta prema njemu. Rekao je da je umro na onom prvom stanju, bio bi jedan od stanovnika džehennema, a zatim je rekao: “Da sam umro na ovom (drugom) stanju, priželjkivao bih da sam jedan od stanovnika dženneta.” Pogledaj kako u prvom stanju sigurno tvrdi da bi bio stanovnik džehennema, a kako strahuje za sebe u ovom drugom stanju, jer posvjedočiti sebi ili nekome džennet značajna je stvar. Zatim je nakon toga preuzeo vladavinu i vojnu komandu, pa se desilo šta se desilo u sukoba pod upravom Muavije b. Ebu Sufjana. Poznato je da je Amr b. el-As bio jedan od najpametnijih i najpronicljivijih Arapa, pa je kazao: “Bojim se zbog toga što me zadesilo nakon ovog (drugog) stanja da mi ne upropasti moja djela.” Zatim je oporučio kada umre da ne ide za njim žena koja nariče i plače za umrlima, i naredio je kada ga zakopaju, da ostanu kod njegovog kabura toliko dugo koliko treba da se zakolje jedna deva i podijeli njeno meso, sve dok ne odgovori na pitanja izaslanicima od Svog Gospodara. Umrlom, naime, dođu dva meleka koja ga postave da sjedi u kabur i postave tri pitanja: “Ko je tvoj Gospodar? Koja je tvoja vjera? Ko je tvoj Poslanik?” Amr b. el-As, radijallahu anhu, naredio je svojoj porodici da ostane kod njegovog kabura toliko koliko treba da se zakolje deva i podijeli njeno meso, da osjeti njihovo prisustvo, i ovo ukazuje na to da umrla osoba osjeća prisustvo svoje porodice na kaburu. Preneseno je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da umrla osoba čuje topot koraka onih koji se udaljuju od kabura nakon zakopavanja. Također prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem (u dobrom hadisu) da bi nakon što se zakopa umrli stao pored njegovog kabura i kazao: “Tražite oprost za svog brata i molite Allaha da ga učvrsti jer je on sada izložen ispitu.” Pohvalno je kada se zakopa umrla osoba, da se zastane pored kabura i kaže: “Allahu, učvrsti ga! Allahu, učvrsti ga! Allahu, učvrsti ga! Allahu, oprosti mu! Allahu, oprosti mu! Allahu, oprosti mu!” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi nazivao selam, radio bi to tri puta, a kada bi dovio, dovio bi tri puta.
Od Ebu Umame Suddi bin ‘Adžlan el-Bahilija, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je držao hutbu na oprosnom hadždžu da je rekao: ‘Bojte se Allaha, klanjajte pet namaza, postite mjesec, dajite zekat i budite poslušni svojim vođama, ući ćete u Džennet svoga Gospodara.'”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Hiban
Objašnjenje
Na oprosnom hadžu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je držao hutbu na dan Arefata i prvog dana bajrama, opominjao je i savjetovao, i ova hutba je od pritvrđenih hutbi u kojima je pohvalno da predvodnik hadžija održi hutbu kao što je to radio i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. U jednoj od tih hutbi na oprosnom hadždžu spomenuo je sljedeće: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga!”, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio svim ljudima da se boje svoga Gospodara, Koji ih je stvorio, blagodatima ih obasuo, i pripremio ih da prihvate Njegove poslanice. “Klanjajte pet namaza”, odnosno: klanjajte pet propisanih namaza, koje je Allah, ‘azze ve dželle, propisao svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. “Postite mjesec”, odnosno: mjesec ramazan. “Dajite zekat”, odnosno: dajite ga onome kome pripada i nemojte škrtariti. “Budite pokorni svojim vođama”, odnosno: onima koje je Allah učinio vašim predvodnicima. Ovo se odnosi na poglavare manjih mjesta i gradova, kao i na poglavara države. Stoga je obaveza podanicima da budu poslušni svojim vođama u onome u čemu nema grijeha prema Allahu, a nije im dozvoljena poslušnost u grijehu prema Allahu pa čak i ako to narede; jer se ne daje prednost pokornosti stvorenju nad pokornosti Stvoritelju. Nagrada onome ko se pridržava stvari navedenih u hadisu je Džennet.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: “Zar ne biste željeli da vas uputim na djelo radi kojeg Allah briše grijehe i podiže stupnjeve?” Oni rekoše: “Svakako, Allahov Poslaniče.” On reče: “Upotpunjavanje abdesta u teškim periodima, mnoštvo koračanja prema džamijama i iščekivanje namaza nakon namaza. To vam je istinsko bdijenje na Allahovom putu.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je dao ponudu ashabima, iako je znao kakav će biti njihov odgovor, jer u ljepotu njegovog podučavanja spada i to da ponekad ashabima predstavi mes'elu (pitanje) da bi im skrenuo pažnju na ono što će im se kazati. Rekao im je: “Hoćete li da vas obavijestim o djelu zbog kojeg Allah briše grijehe i podiže stepene?” Rekli su: “Svakako, Allahov Poslaniče.”, odnosno: Obavijesti nas o tome, želimo da znamo koje je to djelo kojim se brišu grijesi i uzdižu stepeni. Rekao im je: Prvo: Upotpunjavanje abdesta u stanju kada je čovjeku mrsko da to uradi, kao što je naprimjer u zimskom periodu, kada je voda hladna, pa ako čovjek upotpuni svoj abdest uprkos ovoj teškoći, to ukazuje na potpunost imana, i Allah time uzdiže stepene Svog roba, i briše mu njegove grijehe. Drugo: Da čovjek klanja pet dnevnih namaza u mesdžidu, kao što mu je i propisano, čak i ako je mesdžid daleko. Treće: Da čovjek poželi (priželjkuje) namaz, pa kada završi sa namazom njegovo srce je vezano za naredni namaz koji iščekuje, a to doista ukazuje na čovjekov iman, i na njegovu ljubav prema namazu. Ukoliko bude iščekivao namaz za namazom, time će mu Allah podići stepene i obrisati grijehe. Zatim nas je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, obavijestio da je ustrajnost na čistoći (šerijatskoj), namazu i ibadetu poput bdijenja na Allahovom putu.
Od Ebu Ma'kila ibn Jesara, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Ibadet u vrijeme anarhije i fitneta je kao hidžra meni.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Onaj ko se udalji od mjesta iskušenja, nereda, ubistava i od situacija koje utiču na slabljenje vjere, i okrene se ka ibadetu svome Gospodaru, te se prihvati poslaničke prakse, ima nagradu kao da je učinio hidžru Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Od Abdullaha ibn Selama, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je rekao: “O ljudi, širite selam, održavajte rodbinske veze, hranite gladne, i klanjajte noću dok ljudi spavaju, pa ćete spokojno (sa selamom) ući u Džennet.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Hadisom se podstiče na četiri vrline, a onaj ko se njima okiti, ući će u Džennet. Ove vrline su: širenje selama, održavanje rodbinskih veza, hranjenje siromaha i noćni namaz dok drugi spavaju. Širenje selama znači ispoljavanje selama i često nazivanje selama, dijeljenje hrane onima koji su potrebni, kao npr. porodici, suprugama, djeci i ukućanima. Kada čovjek ustane noću da klanja, da se približi Allahu dovom skrušeno, a drugi spavaju. To su najbolja djela koja uvode u Džennet, bez prethodne kazne.
Bera’, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Kada se dva muslimana sretnu pa se rukuju, oprošteni su im (manji) grijesi, prije nego što se rastanu.”
Hadis je zbog svih puteva kojima je prenesen ispravan (sahih) ili u najmanju ruku hadis je dobar (hasen). – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
“Kada se dva muslimana sretnu pa se rukuju”, tj. odmah i neposredno nakon susreta, “oprošteni su im” manji grijesi koji su vezani za Allahovo pravo, prije nego što se rastanu. Hadis ukazuje na vrijednost rukovanja i podstiče na njega. Iz ovog se izuzima rukovanje muškarca i žene kojoj on nije mahrem.
Enes, radijallahu anhu, pripovijeda: “Pronesena je jedna dženaza, i ljudi su se o njoj lijepo izrazili, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ‘Tako će i biti.’ Potom je pronesena druga, pa su se ljudi o njoj ružno izrazili, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovo je rekao: ‘Tako će i biti.’ Omer b. el-Hattab, radijallahu anhu, tada reče: ‘Šta će tako biti?’, a Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovori: ‘O prvom ste se izrazili lijepo, i njemu će biti džennet, a o drugom ste se izrazili ružno, i njemu će biti džehennem. Vi ste Allahovi svjedoci na Zemlji.'”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Neki ashabi prošli su pored dženaze, pa su umrlome posvjedočili da je bio dobar i ustrajan u slijeđenju Allahovog zakona. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo kako ga hvale, kazao je: “Tako će i biti.” Zatim su prošli pored još jedne dženaze, pa su se o umrlome negativno izrazili, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opet je kazao: “Tako će i biti.” Omer b. Hattab upitao je u vezi s značenjem tih Poslanikovih riječi, na šta je Poslanik rekao da će onaj za koga su kazali da je bio dobar i ustrajan – biti džennetlija, te da će onaj o kome su se negativno izrazili biti u Vatri, tim prije jer je vjerovatno bio poznat po licemjerstvu i sl. Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da će, ako dobri i iskreni ljudi nekom posvjedoče da će biti u džennetu ili Vatri, to tako i biti.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: “Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Allah ima 99 imena, stotinu manje jedno. Onaj ko ih nauči ući će u džennet. Allah je jedan i voli neparno.'”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Allah Uzvišeni ima 99 imena. Onaj ko ih nauči ući će u džennet. Učenje se odnosi na njihovo učenje napamet, dok neki kažu da se pod učenjem misli na vjerovanje u njihova značenje, rad po onome na šta ta imena ukazuju i poslušnost u stvarima koje ta imena podrazumijevaju. U ovom hadisu se potvrđuje da Allah Uzvišeni ima 99 imena, što ne znači da Allah Uzvišeni nema i drugih imena osim 99 spomenutih. Ova su imena spomenuta jer su ona najpoznatija i najjasnija u značenjima. To je isto kao da neko kaže: “Zejd ima stotinu zlatnika, koje je pripremio da udijeli kao sadaku”, što ne znači da on nema više od stotinu zlatnika, već nam to samo govori da je on toliko zlatnika izdvojio za sadaku. Na ovo ukazuje i hadis Ibn Mesuda u kome Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Molim Te svakim imenom Tvojim kojim si Sebe nazvao, ili si ga objavio u Knjizi Svojoj, ili si njemu poučio nekoga od stvorenja Svojih, ili si ga kao znanje nedokučivog zadržao samo za Sebe…”Allah je neparan, odnosno Jedan Jedini, Koji nema sudruga. “…i voli neparno”, odnosno voli djela koja su neparna i zbog toga je Allah Uzvišeni učino da mnogi ibadeti budu neparni, pa je propisao pet dnevnih namaza, sedam krugova oko Ka'be, te činjenje mnogih djela tri puta učinio pohvalnim, stvorio je sedmera nebesa i sedam Zemalja.
Od Sehla b. S'ada, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Stražariti jedan dan na Božijem putu bolje je nego sav dunjaluk i sve što je na njemu. Mjesto u Džennetu koliko može zauzeti bič nekoga od vas bolje je od dunjaluka i onoga što je na njemu, a jedan odlazak do podne i popodne u borbu na Božijem putu bolji je od dunjaluka i svega što je na njemu.”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, obavještava da je stepen jednog dana straže na Božijem putu ili provesti samo popodne na Božijem putu, kao i mjesto koliko može zauzeti bič nekog od njih u Džennetu, sve to je bolje od dunjaluka i onoga što je na njemu. To je zato što je Džennet vječan a dunjaluk prolazan, tako da je malo onoga što je neprolazno bolje od mnogo onoga što je prolazno.
Prenosi se da je Aiša, radijallahu ‘anha, kazala: „Došla mi je jedna sirota žena vodeći sa sobom dvije svoje kćerka, pa sam joj dala tri hurme. Dala je po jednu hurmu svojim kćerkama, a jednu je ona htjela pojesti. Kada ju je podigla ka ustima, kćerke su zatražile i tu hurmu, pa ju je žena raspolovila i njima dala. To me je zadivilo, te sam taj slučaj spomenula Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a on je kazao: ‘Allah joj je zbog toga obećao Džennet.’ ili je rekao: ‘Allah će je zbog toga spasiti Vatre.'“
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Hadis kojeg prenosi Aiša, radijallahu ‘anha, daje nam još jedan primjer samilosti starijih prema mlađima. Ona, radijallahu ‘anha, kazuje: “Došla mu je neka sirotica koja sa sobom nosi dvije djevojčice, pa sam joj dala tri hurme. Ovoj ženi nije preostalo ništa drugo nego da jednoj djevojčici dadne jednu hurmu, a drugoj djevojčici drugu. Poslije je ona htjela da pojede treću hurmu, pa su ove dvije djevojčice pogledale u nju, želeći da je pojedu. Ta majka je nije pojela, nego ju je raspolovila, pa je svaka od djevojčica pojela pola hurme, a majka je ostala bez ičega. Ovaj događaj je Aiša, radijallahu ‘anha, ispričala Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i kazala mu kako je ova žena postupila, a on, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao joj je: “Allah joj je zagarantovao Džennet, a oslobodio ju je od Vatre.” Imajući u vidu da im se ona smilovala, Allah joj je obećao Džennet.
Ebu Muhammed Abdullah b. ‘Amr b. El-‘As prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: „Četrdeset je plemenitih svojstava, a najviše od njih je pozajmiti nekome kozu kako bi se koristio njenim mlijekom i ko god ima jedno od tih svojstava, nadajući se za to nagradi i vjerujući u obećano za njega, Allah će ga uvesti u Džennet.“
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, podsticao je svoje sljedbenike na dobročinstvo, spomenuo je broj, i takvih osobina ima četrdeset. Najbolja osobina i vrlina jeste kada čovjek ima ovcu ili kozu, pa je pozajmi siromahu kako bi se koristio njenim mlijekom, pa kada završi svoju potrebu, vrati je vlasniku. Cilj je da se shvati kako su ova djela jednostavna, kako bi se ljudi u njima takmičili.
“Najodabraniji čovjek kod Allaha je onaj koji ljudima prvi selam naziva” (Ebu Davud). A prenosi ga i Tirmizi od Ebu Umame, radijallahu anhu, koji veli da je neko rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada se dva čovjeka sretnu, koji će od njih prvi selam nazvati?” Poslanik je odgovorio: “Onaj koji je odabraniji kod Uzvišenog Allaha.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Najbolji ljudi i najbliži Allahu jesu oni koji prvi nazivaju selam, jer su oni požurili da se pokori Allahu iz želje da zasluže nagradu. Zato su najbliži Allahu oni koji Mu se najviše pokoravaju.
Ebu Safvan, Abdullah ibn Busr el-Eslemi, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: „Najbolji čovjek je onaj koji dugo živi i stalno dobra djela radi.“ (Bilježi ga Tirmizi i kaže da je hasen)
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Značenje hadisa: Što čovjek više živi u pokornosti sve je bliži Allahu, jer svako djelo koje uradi sve ga više približava Allahu i zato su najbolji oni koji dugo žive i dobra djela čine. Dug život bez dobrih djela nije blagodat za čovjeka, nego zlo, kao što se navodi u drugom hadisu da je najbolji onaj ko dugo živi i čini dobra djela, a da je najgori onaj ko dugo živi a čini loša djela. Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi, a ispravnim ga ocjenjuje Albani u Sahihu-t-Tirmizi, 5/330., br. 2330. Allah Uzvišeni kaže: “Neka nikako ne misle nevjernici da je dobro za njih to što im dajemo dug život. Mi im ga dajemo samo zato da što više ogreznu u grijehu; njih čeka sramna patnja.” (Ali Imran, 178) Allah Uzvišeni nevjernicima daje dug život, opskrbu, zdravlje, potomstvo, žene, ali to je samo zlo za njih, jer će time samo povećati svoje grijehe. Et-Tibi veli: “Vrijeme je poput glavnice imetka koju posjeduje trgovac i zato treba da ga iskoristi kako bi nešto zaradio. Što je glavnica imetka veća i zarada je veća. Onaj ko nastavi da ga koristi, uspjet će, ako izgubi glavnicu, neće ništa zaraditi i doživjet će gubitak.”
„Možda baš onaj čupavi prašnjavi čovjek kojeg ljudi tjeraju od svojih vrata – kada bi od Allaha zatražio nešto, On bi mu to uslišio.“
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Mjerilo vrijednosti ljudi je bogobojaznost, jer Uzvišeni kaže: “Kod Allaha je najbolji onaj koji Ga se najviše boji” (el-Hudžurat, 13). Ko je bogobojazniji, on je kod Allaha i bolji, pa će njemu Allah olakšati i dove primiti. Ovaj koji od Allaha traži da mu udovolji neće moliti da se nekome učini nepravda, nego će tražiti ono čime je Allah zadovoljan i što je dozvoljeno. Stoga, mjerilo nije je li neko bogat i ugledan, ili je siromašan i neugledan.
Prenosi se da je Džabir, radijallahu ‘anhu, kazao: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikad nije kazao ne, kada bi se nešto od njega tražilo.“ Enes, radijallahu ‘anhu, prenosi da od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nikad ništa radi islama nije zaiskano, a da nije dao. Došao mu je jedne prilike neki čovjek pa mu je dao stado ovaca između dva brda. Potom je dotični čovjek otišao svome narodu i kazao: “Narode moj, primite islam, jer Muhammed zbilja obilato daje i ne boji se siromaštva.” Neki su ljudi primili islam radi dunjaluka, međutim, islam im je ubrzo postao draži od cijelog dunjaluka i svega što je na njemu.
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Značenje hadisa: Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niko nikad nije zatražio nešto od dunjalučkih stvari, a da mu je to zabranio. On bi, ako to ima, dao onome ko traži, ili pak kazao lijepu riječ, sprovodeći tako Allahovu naredbu: “A na prosjaka (onoga ko nešto traži) ne podvikni.” (Ed-Duha, 10). Buharija u djelu El-Edebul-Mufred, bilježi od Enesa: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je samilostan i kada bi mu neko došao (tražeći nešto), on bi mu to obećao ili mu pak ispunio, ako bi imao mogućnost.” (Hadis je dobrim ocijenio šejh Albani u svojim komentarima na El-Edebul-Mufred, str. 145.) Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je neki čovjek došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa je on poslao (nekoga) do žena, ali su one rekle: “Nemamo ništa osim vode!” Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: “Ko će primiti ili ugostiti ovoga?” (Bilježi Buhari, br. 3798.) Buhari (br. 2093.), također bilježi od Sehla b. Sa'da, radijallahu anhu, da je rekao: “Jedna žena donijela je ogrtač i kazala: ‘Allahov Poslaniče, ovo sam istkala svojom rukom da bih tebe njime odjenula.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo ga je a i bio mu je potreban. Kasnije je izašao među nas ogrnut njime. Potom je jedan čovjek između svijeta rekao: ‘Allahov Poslaniče, ogrni me njim!’ ‘Hoću.’, odgovorio je on. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjeo na tom sijelu, onda se vratio kući, smotao ogrtač i poslao mu ga. Poslije toga mu je svijet prigovorio: ‘Nisi dobro uradio što si mu ga zatražio. Ti si sigurno znao da on ne odbija nikoga ko mu što zatraži.’ ‘Allaha mi’, rekao je ovaj (čovjek): ‘ja sam mu ga zatražio da mi bude kefin kada umrem.’ ‘I on mu je kasnije i bio kefin.'” kaže Sehl. Ovako se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ophodio sa onima koji su od njega nešto tražili. Ukoliko bi traženu stvar Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao, on bi je dao, pa makar i on bio u potrebi za njom, a ako je ne bi imao, izvinuo bi se ili bi obećao da će to ispuniti ili bi se pak za onoga ko nešto traži, zauzimao kod svojih ashaba. Tako je činio, jer je bio dobar, plemenit i lijepog ponašanja, sallallahu alejhi ve sellem.
Ebu Jahja Hurejm b. Fatik, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko potroši nešto na Allahovom putu, piše mu se sedam stotina puta više.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Tirmizi
Objašnjenje
Onome ko potroši i udijeli imetak na Allahovom putu, bio on količinski mali ili veliki, u džihadu ili nekom drugom vidu dobra i pokornosti, Allah će mu to na Sudnjem danu umnogostručiti do sedam stotina puta.
Od Alije, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu ‘aleji ve sellem, da je rekao: “Kada musliman jutrom obiđe muslimana, blagosilja ga (dovu mu uči) sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne, a ako ga obiđe uveče blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve do jutra, i ima bašču u Džennetu.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi Ibn Madže
Objašnjenje
Ovaj hadis ukazuje da kada čovjek posjeti bolesnog muslimana biva u džennetskim vrtovima i velikoj Allahovoj blagodati, što ukazuje na vrijednost posjete bolesnika. Ako je to učinio jutrom ima tu nagradu, a i ako to učini navečer, ima tu nagradu. Pogledati: Šerhu rijadis-salihin, 4/471-472.
Od Enes b. Malika, radijallahu ‘anhu, i od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, prenio od svoga Uzvišenog Gospodara: ,,Ako se Moj rob približi Meni za pedalj ja se njemu približim za lakat, a ako Mi se približi za lakat ja se njemu približim za širinu ruku, a ako mi se uputi hodajući ja se njemu zaputim žureći.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Buhari
Objašnjenje
Ako se neko približi Allahu s nečim od obredoslovlja, pa makar malo, Allah ga dočeka sa uvećanjem nagrada i čašćenja, pa kad god poveća svoju pokornost On mu poveća nagradu i požuri sa Svojom milošću i davanjem. Ovaj komentar je na temelju stava da ovaj hadis nije od onih koji se odnose na svojstva Uzvišenog kao što je mezheb grupe iz reda ehlusunneta koji potvrđuju postojanje Njegovih svojstava, kao što je Ibni Tejmije. Druga grupa potvrđuje čak i svojstvo ,,hervele” (trčanje) za Uzvišenog Allaha bez ulaženja u objašnjavanje njegove kakvoće.
Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Uistinu sam vidio jednog čovjeka kako šetka po Džennetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima.” U drugom rivajetu stoji: “Jedan čovjek naišao je putem i ugledao granu velikog drveta kako se prepriječila preko puta te je rekao: ‘Tako mi Allaha, ja ću ovu granu skloniti s puta, da ne smeta prolaznicima’, pa ga zbog toga Allah Uzvišeni uvede u Džennet.” U drugom rivajetu, opet, stoji: “Jedan je čovjek išao putem, i naišao na jednu trnovu granu, te je uklonio s puta, pa mu se Allah Uzvišeni zahvalio tako što mu je oprostio njegove grijehe.”
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim putem svoja dva lanca prenosilaca.
Objašnjenje
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je nekog čovjeka kako uživa u džennetskim blagodatima zbog drveta kojeg je uklonio da ne bi smetalo i uznemiravalo muslimane. U drugim verzijama hadisa stoji: “Čovjek je ušao u Džennet zbog toga što je uklonio granu s puta kojim su prolazili muslimani, bez obzira da li ta grana bila iznad glava ili ispod nogu. On ju je uklonio pa ga je Allah zbog toga nagradio i u Džennet ga uveo.”
Ebu Zerr, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan: “Šta ako čovjek radi dobro djelo pa ga ljudi pohvale zbog toga?” “To je radosna vijest vjerniku još na ovom svijetu.” (Muslim)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Čovjek uradi neko dobro djelo – ne radi ljudi, a potom ga ljudi pohvale, kao npr. da kažu: “Taj i taj čini mnogo dobra, mnogo je pokoran, veliki je dobročinitelj i sl.” – za takvog Poslanik kaže: “To je radosna vijest vjerniku još na ovom svijetu.” To je pohvala njemu, jer kada ga ljudi pohvale za dobro, oni su Allahovi svjedoci na Zemlji. Kada je pronesena jedna dženaza, ljudi su se o njoj lijepo izrazili, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vedžebet.” Potom je pronesena druga, pa su se ljudi o njoj ružno izrazili, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovo je rekao: “Vedžebet.” Ljudi upitaše: “Šta znači vedžebet?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “O prvom ste se izrazili lijepo, pa zaslužuje džennet, a o drugom ste se izrazili ružno, pa zaslužuje džehennem. Vi ste Allahovi svjedoci na Zemlji.” Razlika između ovoga i pretvaranja jest u tome što onaj ko se pretvara čini djelo kako bi ga ljudi vidjeli i pohvalili. U tom slučaju On je Allahu pridružio druga. Dok u prvom slučaju čovjek ima iskren nijet i nije ni želio da ga ljudi pohvale ili pogrde, a kada su saznali za njegovo djelo, pohvalili su ga. Ovo nije pretvaranje, nego mu je nagrada još na ovome svijetu. Velika je razlika između ove dvije situacije. (“Šerhu rijadis-salihin”, 6/354-355)
Ka’b b. Malik, radijallahu anhu, kazuje: “Rekoh: ‘Allahov Poslaniče, kao jedan vid svoga pokajanja, dat ću sav svoj imetak kao milostinju Allahu i Poslaniku.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Jedan dio imetka zadrži za sebe, to je bolje za tebe.’”
Vjerodostojan – Muttefekun alejh
Objašnjenje
Ka’b b. Malik el-Ensari, radijallahu anhu, bio je jedan od trojice koji se nisu odazvali pozivu za Bitku na Tebuku, a nisu bili licemjeri niti su imali opravdanje za izostanak iz bitke. Kada se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vratio iz tog vojnog pohoda, prekinuo je sa njima svaki kontakt naredivši da to učine i ostali ashabi. Oni su bili bojkotirani sve dok nije objavljeno da je Allah prihvatio njihovo pokajanje i da je zadovoljan njima, čemu se obradovao i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a i ostali ashabi. Od radosti i veselja zbog Božijeg zadovoljstva i primanja njegovog pokajanja, Ka’b je htio da sav svoj imetak podijeli kao milostinju u ime Uzvišenog Allaha, pa ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio na drugo rješenje, tj. da dio imetka ostavi sebi. Zbog Ka’bove iskrenosti i iskrenog pokajanja, Uzvišeni Allah oprostio mu je grijehe, i nije ga zadužio da podijeli svoj imetak. Uzvišeni ne obavezuje osobu ničim što ne može podnijeti. Ka’b je podijelio dio imetka, radujući se Božijem zadovoljstvu i želeći postići nagradu kod Uzvišenog Allaha, a dio imetka zadržao je da pokrije svoje potrebe i obavezne rashode izdržavanja sebe i onih za koje se mora brinuti. A Allah je milostiv Svojim robovima!
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ako rob bude iskren prema svom vlasniku i bude čestit musliman imat će za to dvostruku nagradu.“ Prenosi se od Ebu Musaa el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Rob koji je dobar musliman i ispunjava prema svome gospodaru obavezu kojom je zadužen, te bude iskren i poslušan imat će dvostruku nagradu.“
Vjerodostojan – Hadis je mutefekun alejh, sa svoja dva lanca prenosilaca.
Objašnjenje
Ukoliko rob izvršava svoje obaveze prema vlasniku, bude mu pokoran u onome što je dobro i bude imao lijep odnos prema njemu, te bude ispunjavao obaveze prema Allahu Uzvišenom, tako da izvršava vjerske naredbe, a susteže se od vjerskih zabrana, imat će dvostruku nagradu na Sudnjem danu zato što je izvršio te dvije obaveze.
Od Ma'kila ibn Jesara, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejh ve sellem, rekao: ‘Ibadet u vrijeme anarhije i fitneta je kao hidžra meni.'” (Muslim)
Vjerodostojan – Hadis bilježi imam Muslim
Objašnjenje
Značenje hadisa: Onaj ko ibadeti u vrijeme kada su raširene velike smutnje, poput ubistava, ima nagradu kao onaj koji učini hidžru Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prije oslobođenja Mekke, jer je sličan onome ko ode sa svojom vjerom kako bi je sačuvao od onih koji od nje odvraćaju. Isti je slučaj sa onim ko se posveti ibadetu i odvoji se od ljudi sa svojom vjerom. On je u suštini učinio hidžru Allahu i odvojio se od stvorenja.
Preuzeto: (hadeethenc.com)
